hrvatski

Ovisnost pH vrijednosti uredskog papira o načinu obrade uzorka

Materijal najsličniji današnjem papiru je Papirus. Egipćani su ga izrađivali prije više od 4000. god. od biljke zvane CYPERUS PAPIRUS. Oko 200 g.p.n.e u Pergamonu nastaje PERGAMENT- materijal koji se i danas smatra jednim od najboljih materijala za pisanje perom i tintom. Papir se u današnjem obliku pojavio u Kini oko 105 g.n.e. Masovna industrijska proizvodnja papira počela je tek u prvoj polovici 20 st. Najvažnije sirovine za proizvodnju papira su : različite vrste drvenjače, tehnička celuloza, poluceluloza i polutvorina. Papir se proizvodi iz pripremljene papirne mase (pulpa). U fazi pripreme papirne mase glavni procesi su : rastvaranje i mljevenje vlaknaste sirovine, mješanje različitih vlaknastih tvari, dodatak punila, dodatak bojila i dodatak keljiva. Kod procesa izrade papira postoje dva načina mljevenja : posno i masno mljevenje. Papir je kontinuirano tkivo, sastavljeno od isprepletenih vlakanaca biljnog porijekla. Pod pojmom papir podrazumijevamo listove do 150 g/m2 koji se mogu dobro savijati. Različite vrste papira dijelimo prema: načinu izrade, sastavu vlakanaca, površinskoj obradi, namjeni, upojnosti, keljenju i gramaturi. Tema ovog rada je ovisnost pH vrijednosti uredskog papira o načinu obrade uzorka. Korišteno je 7 vrsta papira za fotokopiranje ( Navigator, Rcopy, Fabriano, Xerox, Plano Premium, IQ i Pioneer). Ispitivan je utjecaj obrade papira ( s i bez razvlaknjivanja ) i vremena mućkanja na pH vrijednost i vodljivost otopine. Usporedbom dobivenih rezultata zaključeno je da vrijeme mućkanja ima manji utjecaj na pH vrijednost otopine papira s razvlaknjivanjem nego na pH vrijednost otopine nerazvlaknjenog papira.

razvlaknjivanje; pH vrijednost; vodljivost; papir

nije evidentirano