hrvatski

Umjetničko tržište u Hrvatskoj

Upitno je može li se tržište umjetnina u Hrvatskoj uopće nazvati tržištem budući da se većina transakcija najčešće zbiva u tzv. sivoj zoni. Kulturna politika nema jasne odrednice prema toj temi što se odražava i na neusklađenost u zakonodavstvu. Iako se javno financiranje provodi kako s nacionalne, tako i s regionalne odnosno lokalne razine, sredstva nisu dovoljna. Izostaju i snažnije inicijative u privatnom sektoru, a gotovo je nepoznat i sustav aukcijskih kuća. Obrazovanje u ovom području je prilično dobro, ali izostaje priprema studenata za budući rad na tržištu. Većina institucionalne infrastrukture nalazi se u glavnom gradu, Zagrebu, a time i dobar dio javnih financija što se reflektira u snažnoj centralizaciji sektora. Prilike koje donosi ulazak u Europsku uniju ne odnose se samo na više financija već, uz postojanje jasne nacionalne politike i na mogućnosti restrukturiranja sektora.

tržište umjetnina, kulturna politika, vizualne umjetnosti, poduzetništvo, obrazovanje, Hrvatska

Verzija rada na engleskom objavljena je 2012. godine.