Zbirka tekstova kao nastavni materijal za kolegij Arhitektonska teorija 1960.–danas poslijediplomskog znanstvenog studija “Arhitektura i urbanizam” Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (CROSBI ID 746642)
Druge vrste radova | ostalo
• Obrazovni materijal (nedefinirano )
Podaci o odgovornosti
Šerman, Karin
hrvatski
Zbirka tekstova kao nastavni materijal za kolegij Arhitektonska teorija 1960.–danas poslijediplomskog znanstvenog studija “Arhitektura i urbanizam” Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Kolegij Arhitektonska teorija 1960.–danas poslijediplomskog znanstvenog doktorskog studija “Arhitektura i urbanizam” Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prezentira i istražuje teorijske sustave i konceptualne okvire koji definiraju i informiraju arhitektonski diskurs od 1960-ih do danas. Istraživanim se teorijama pristupa kroz izabrane i u kontekstualnom smislu diskutirane arhitektonske primjere i pripadajuće izvorne tekstove. Oslovljava se problem kritike i kolapsa Modernog pokreta te započinje diskusija postmodernog doba, sa svojom specifičnom brojnošću i divergentnošću teorijskih stajališta te heterogenošću njihovih estetičkih manifestacija. Ispituju se nove paradigme mišljenja, pristižućih iz drugih kulturnih diciplina – filozofije, psihologije, sociologije, književne teorije, lingvistike. Istražuju se potencijali teorijskih sustava kao što su: fenomenologija, semiotika, strukturalizam, poststrukturalizam, dekonstrukcija, psihoanalitička teorija i druge. Izlučuju se nove teme i fokusi arhitektonskog interesa: tema znaka i značenja, poruke i komunikacije, jezika, povijesti, tradicije, tipologije, grada kao kulturnog artefakta, mjesta kao toposa, tijela kao lokusa iskustva i doživljaja. S posebnom se pozornošću istražuju recentni fenomeni i njihove manifestacije – izazovi promijenjenog grada, dominantne infrastrukture, izmijenjenog krajolika, efekti intenzivnog protoka informacija, gibanja, nestalnosti i nesigurnosti – te se shodno tome problematiziraju naslijeđena viđenja arhitekture kao discipline: pitanja njezina identiteta, zadataka, sredstava, diskursa i strategija. Registrira se pritom nova i sve važnija pozicija same arhitektonske teorije unutar sveukupne arhitektonske discipline, kao samosvojne, kreativne i kritičke “prakse medijacije” – kritički otvorene prema saznanjima iz drugih kulturnih grana, analitički spremne da relevantne eksterne koncepte i kategorije adekvatno prevede i transkodira, da kreativno konstituira alate i metode vlastitoga mišljenja, te da svojom sposobnošću istodobnog sagledavanja iskustva povijesti i projiciranja budućnosti odgovorno otkriva putove mogućih daljnjih arhitektonskih kretanja. U Zbirci tekstova (Readeru) sakupljeni su temeljni tekstovi koji prezentiraju to razdoblje: tekstovi Alda Rossija, Anthonyja Vidlera, Giulija Carla Argana, Colina Rowea i Freda Koettera, Claudea Lévi-Straussa, Rolanda Barthesa, Roberta Venturija, Petera Eisenmana, Jacquesa Derride i drugih.
Arhitektonska teorija 1960.–danas; kolegij doktorskog studija Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu; postmodernitet; semiotika; lingvistika; strukturalizam; fenomenologija
nije evidentirano
engleski
Reader for the course Architectural Theory 1960–present of the doctoral study program “Architecture and Urbanism”, Faculty of Architecture University of Zagreb
Kolegij Arhitektonska teorija 1960.–danas poslijediplomskog znanstvenog doktorskog studija “Arhitektura i urbanizam” Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prezentira i istražuje teorijske sustave i konceptualne okvire koji definiraju i informiraju arhitektonski diskurs od 1960-ih do danas. Istraživanim se teorijama pristupa kroz izabrane i u kontekstualnom smislu diskutirane arhitektonske primjere i pripadajuće izvorne tekstove. Oslovljava se problem kritike i kolapsa Modernog pokreta te započinje diskusija postmodernog doba, sa svojom specifičnom brojnošću i divergentnošću teorijskih stajališta te heterogenošću njihovih estetičkih manifestacija. Ispituju se nove paradigme mišljenja, pristižućih iz drugih kulturnih diciplina – filozofije, psihologije, sociologije, književne teorije, lingvistike. Istražuju se potencijali teorijskih sustava kao što su: fenomenologija, semiotika, strukturalizam, poststrukturalizam, dekonstrukcija, psihoanalitička teorija i druge. Izlučuju se nove teme i fokusi arhitektonskog interesa: tema znaka i značenja, poruke i komunikacije, jezika, povijesti, tradicije, tipologije, grada kao kulturnog artefakta, mjesta kao toposa, tijela kao lokusa iskustva i doživljaja. S posebnom se pozornošću istražuju recentni fenomeni i njihove manifestacije – izazovi promijenjenog grada, dominantne infrastrukture, izmijenjenog krajolika, efekti intenzivnog protoka informacija, gibanja, nestalnosti i nesigurnosti – te se shodno tome problematiziraju naslijeđena viđenja arhitekture kao discipline: pitanja njezina identiteta, zadataka, sredstava, diskursa i strategija. Registrira se pritom nova i sve važnija pozicija same arhitektonske teorije unutar sveukupne arhitektonske discipline, kao samosvojne, kreativne i kritičke “prakse medijacije” – kritički otvorene prema saznanjima iz drugih kulturnih grana, analitički spremne da relevantne eksterne koncepte i kategorije adekvatno prevede i transkodira, da kreativno konstituira alate i metode vlastitoga mišljenja, te da svojom sposobnošću istodobnog sagledavanja iskustva povijesti i projiciranja budućnosti odgovorno otkriva putove mogućih daljnjih arhitektonskih kretanja. U Zbirci tekstova (Readeru) sakupljeni su temeljni tekstovi koji prezentiraju to razdoblje: tekstovi Alda Rossija, Anthonyja Vidlera, Giulija Carla Argana, Colina Rowea i Freda Koettera, Claudea Lévi-Straussa, Rolanda Barthesa, Roberta Venturija, Petera Eisenmana, Jacquesa Derride i drugih.
Architectural Theory 1960–present; doctoral study program; Faculty of Architecture University of Zagreb; postmodernity; semiology; linguistics; structuralism; phenomenology
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
Podaci o izdanju
Zagreb: Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
215
2008.
nije evidentirano
objavljeno