hrvatski

Hranidbena i zdravstvena vrijednost hrena

Hren (Armoracia rusticana)je vrsta povrća koja se uzgaja zbog podanka karakterističnog pikantnog i oštrog okusa. Ekstenzivno se uzgaja kao višegodišnja biljka, a u intenzivnoj proizvodnji kao jednogodišnja kultura. S agroekološkog aspekta, hren je kultura koja ima skromne zahtjeve prema ekološkim čimbenicima. Najbolje uspijeva pri umjerenoj temperaturi zraka i vlažnosti tla te višoj relativnoj vlažnosti zraka. Za uzgoj su pogodna aluvijalna tla u dolinama rijeka, stoga se u Hrvatskoj najviše uzgaja u sjeverozapadnom dijelu panonske poljoprivredne regije gdje je najzastupljenija čuvana sorta 'Ludbreški'. Hranidbena vrijednost podanka temelji se na značajnom sadržaju ugljikohidrata, vlakana, minerala i vitamina, međutim, kako se hren konzumira kao dodatak jelima, obrok s prosječnom količinom naribanog hrena može zadovoljiti svega mali udio dnevno preporučenih količina minerala i vitamina. Pored osnovnih hranidbenih tvari, hren sadži gorušičino ulje bogato glukozinolatima, posebice sinigrinom, a koje daje karakterističan ljutkast okus. Zdravstvena vrijednost hrena je odavno poznata u narodnoj medicini. Dobar je ekspektorans i diuretik, snižava razinu šećera i mokraćne kiseline u krvi, djelotvoran je u liječenju skorbuta i infekcija izazvanih bakterijom Escherichia coli. Pored primjene u prehrambenoj industriji, podanak hrena je zbog značajnog sadržaja glukozinolata i enzima peroksidaze također vrijedna sirovina u farmaceutskoj i biokemijskoj industriji. Izdvojena peroksidaza koristi se za izradu reagensa za određivanje šećera, kolesterola i triglicearida u krvi te kao marker za određena antitijela i proteine. Koristi se i za izbjeljivanje u biotehnologiji, ELISA testu enzima u pripremi antitijela, zatim u poljoprivredi u zaštiti od gljivičnih bolesti te u zaštiti okoliša za uklanjanje kancerogenih tvari iz industrijskih voda.

Armoracia rusticana; glukozinolati; sinigrin; peroksidaza

nije evidentirano