hrvatski

Doživljaj nesigurnosti posla kao prediktor individualne dobrobiti u različitim okolnostima objektivne sigurnosti zaposlenja

Istraživanja u području zdravstvene psihologije rada sustavno pokazuju da stresori u radnom kontekstu nepovoljno utječu na dobrobit radnika. U tom smislu, pažnju istraživača u novije vrijeme sve više zaokuplja nesigurnost posla. Iako rezultati nedvojbeno pokazuju da se radi o stresoru, izravne empirijske usporedbe važnosti nesigurnosti posla u odnosu na druge izvore stresa u radu još uvijek su malobrojne. Također, nije jasno ni ima li doživljaj nesigurnosti posla istu ulogu u objašnjenju individualne dobrobiti u različitim okolnostima objektivne sigurnosti posla. Stoga je cilj istraživanja bio ispitati doprinos nesigurnosti posla u predviđanju zdravlja radnika u uvjetima objektivno visoke i niske sigurnosti zaposlenja, uspoređujući ga s tradicionalnim izvorima stresa u radu kao što su zahtjevi posla i odnosi s kolegama. Istraživanje je uključivalo dvije komparabilne skupine smjenskih radnika zaposlenih u dvije organizacije koje su se razlikovale u objektivnim indikatorima sigurnosti posla: industrijskoj organizaciji u procesu restrukturiranja (N = 308) i javnoj vatrogasnoj postaji (N = 187). Nesigurnost posla ispitana je Skalom nesigurnosti posla, izvori stresa u radu Upitnikom stresora u radu HSE, a psihofizičko zdravlje Upitnikom zdravlja SF-36. Rezultati su pokazali da doživljaj nesigurnosti posla doprinosi predikciji psihofizičkog zdravlja radnika povrh demografskih i radnih karakteristika te izloženosti drugim stresorima u radnoj okolini. Ovaj nalaz neovisan je o objektivnim indikatorima sigurnosti: doživljaj nesigurnosti posla značajan je prediktor zdravlja u kontekstu visoke i niske sigurnosti zaposlenja. Iako korištena metodologija ograničava uzročno-posljedične interpretacije rezultata, moguće je zaključiti da nesigurnost posla predstavlja važan stresor koji istovremeno u velikoj mjeri ovisi o individualnoj percepciji zaposlenika. Stoga psihološke intervencije mogu imati ključnu ulogu u uklanjanju i ublažavanju njegovih posljedica.

nesigurnost posla; stresori u radnom kontekstu; psihofizičko zdravlje

nije evidentirano