hrvatski

Tekstologija i granice nacionalne filologije: zaboravljena drama »Govor božićni«

Polazeći od pretpostavke da su granice nacionalne filologije određene poznavanjem njezina korpusa, u radu se na primjeru drame »Govor božićni« pokazuje u kojoj je zapravo mjeri dopreporodna hrvatska književnost istražena i dostupna. Riječ je o prikazanju u kojem je obrađena tema poklonstva mudraca za koju se inače tvrdi da je izostala iz hrvatske ranonovovjekovne drame božićne tematike, izuzme li se prikazanje koje su u veljači 1615. izvele redovnice ženskoga benediktinskog samostana Svetoga Spasa u Šibeniku, čiji se tekst međutim nije sačuvao. »Govor božićni« potvrđuje da crkveni teatar – prigodan i vezan za blagdane – nije ugasnuo, neovisno o izmjenama poetikâ i promjenama u žanrovskom sustavu, pa i unatoč zabranama da se sakralni prostor koristi kao pozornica.

hrvatska drama; »Govor božićni«; poklonstvo mudraca

nije evidentirano