hrvatski

OLT- memorija: studentska istraživanja o industrijskoj baštini

Kompleks OLT-a, njegova povijest, lokacija i pozicija u gradu, višegodišnje vizure OLT-a određene skladištenjem poljoprivrednih strojeva u i oko tvornice, autobusna (Ljevaonica) i željeznička postaja (Dravski most) vezane uz ovaj prostor, u sebi nose i dio identiteta Osijeka kao industrijskog grada. Stanovnicima Osijeka, uz Šećeranu, Šibicaru, Kožaru, Standard, Mobiliju i druge (bivše) tvornice, Ljevaonica predstavlja simbol nekadašnjeg života i duha grada. Najvažnije građevine - nastale između 1912. i 1922. godine, u razdoblju od izgradnje tvornice do izrade najstarijeg sačuvanog situacionog nacrta - koje se i danas nalaze unutar kompleksa OLT-a su ljevaonica i tokarija, tvornica vijaka (šarafa), pisarnica, zgrada ravnateljstva i jedno od većih spremišta (stara alatnica). Na prvoj situaciji iz 1922. godine unutar OLT-ove ograde izgrađeno je 39 objekata, 1927. godine ima ih 43, a već 1937. godine izgrađeno je čak 85 građevina. Studenti Građevinskog fakulteta i Odjela za kulturologiju Ante Babić, Ivan Barišić, Mislav Bartoš, Kristina Bjelić, Josip Dukovac, Filip Čolaković, Ivan Ivanković, Nikolina Josić, Andrea Karasek, Marko Komšo, Marijan Lukačić, Zvonimir Mađarević, Kristina Mandarić, Tomislav Mate, Bruno Mitrović, Zsuzsanna Molnar, Darko Mrkonjić, Anja Piškulić, Gabrijela Poljak, Doris Pribanić, Iva Sesar, Ana Spajić, Marko Srdanović, Matija Zagvozda pod mentorstvom doc.dr.sc. Dine Stober i prof. Mirte Bijuković Maršić izašli su na teren i obišli kompleks OLT-a kako bi uvidjeli trenutno stanje. Studenti Građevinskog fakulteta odabrali su četiri zgrade prema Elaboratu valorizacije OLT- a iz 2011. godine. Zadatak je obuhvatio izradu 3D modela (ljevaonica, pisarnica, vodotoranj, alatnica) koji nose informaciju dimenzija (x, y, z), geometriju, vrste materijala, količine što je poslužilo za izračun izgradivosti (Tauriainen, 2015). Izrađeni 3D modeli predstavljaju medij za prikupljanje ostalih informacija za procjenu odabranih zgrada u području autentičnosti i stanja konstrukcije, kao i definiciju obnovljivosti kao zbir informacija izgradivosti, autentičnosti i stanja. Studenti Odjela za kulturologiju radili su projekciju društvenosti OLT-a i radnika OLT-a u kulturnoj memoriji grada. Prikupljali su podatake o radnicima OLT-a u arhivu OLT-a i u medijima. Intervjuirali su sadašnje i bivše radnike OLT-a i prikupljali fotografije iz privatnih foto albuma radnika. Dubinski intervjui, arhivska građa i medijska analiza izvor su za analizu i projekciju društvenosti i kulturne memorije radništva i grada. Posebnu su pozornost usmjerili na kulturno umjetnički rad i sportske udruge koje su djelovale u OLT-u, ali i na socijalnu osviještenost uprave, solidarnost radništva, brigu o zdravlju, obiteljsku tradiciju u zapošljavanju kao i na emotivnu povezanost s prostorom. Primjetna je još uvijek prisutna jaka povezanost među bivšim radnicima koji nerijetko naglašavaju da su još uvijek kao obitelj. Rezultati su predstavljeni disciplinarno ; studenti građevine su predstavili proces i rezultate procjene izgradivosti čiji je diskurs bio inženjerski, a s druge strane su predstavljeni rezultati projekcije društvenosti OLT-a studenata kulturologije. Dodirna točka je svakako bila zainteresiranost svih prisutnih za priče stvarnih aktera u promatranom prostoru – radnika. Analiza materije tako je oplemenjena dimenzijom kolektivne i individualne vrijednosti. Uz javno predstavljanje, rezultati su bili izloženi i na šest panela uz istovremenu projekciju dva filma iz OLT-a. Filmovi su dodatno naglasili ono čime su se studenti ovaj semestar bavili – u vremenu: nekad i sad ; u prostoru: puno i prazno ; u društvu: aktivno i zaustavljeno. Interdisciplinarna suradnja izazovan je zadatak za obrazovne ciljeve no postavljanje ovakvih radnih modela koji završavaju javnom prezentacijom ostavljaju dojam suživota akademske zajednice i okoline u kojoj se nalazi.

OLT; Osijek; industrijska baština; BIM; modeliranje; memorija; identitet

nije evidentirano