hrvatski

Analiza promjene zemljišnog pokrova u sjevernoj Hrvatskoj od 1981. do 2011. godine

Predmet istraživanja su promjene zemljišnog pokrova između 1981. i 2011. godine na području sjeverne Hrvatske (Međimurska, Varaždinska i Koprivničko-križevačka županija). Metodološki pristup istraživanja čine daljinska istraživanja i geostatistička analiza. Dva seta satelitskih snimaka Landsat-a klasificirana su nadziranom klasifikacijom u četiri klase: izgrađeno, poljoprivredno, prirodna vegetacija i voda. Matrica konfuzije pokazala je visoku ukupnu točnost klasifikacije. Promjena je zabilježena na 515, 96 km2 (13, 8 %) istraživanog prostora. Najznačajniji procesi promjene su prirodna sukcesija, poljoprivredna intenzifikacija i izgradnja na poljoprivrednom zemljištu. Budući da promjene zemljišnog pokrova utječu i na prirodne i društvene procese, za njihovo razumijevanje nužna je integracija prirodno-geografskih i društveno- geografskih podataka kao faktora promjene. Njihova kvantifikacija izvršena je regresijskom analizom u softveru ArcGIS 10.3, metodama Ordinary Least Squares (OLS) i Geographically Weighted Regression (GWR). Korištene su 22 društveno-demografske i prirodno-geografske varijable. Izrađeni su modeli regresije za sukcesiju i izgradnju, dok za proces poljoprivredne intenzifikacije nije utvrđen statistički značajan model povezanosti s varijablama. OLS model za prirodnu sukcesiju objasnio je 23 % pojave, a model za izgradnju 64 % pojave. Metodom GWR dobivena je veća vrijednost R² za oba modela (sukcesija – 0, 35 i izgradnja – 0, 73). Time je dokazana važnost upotrebe nestacionarnog regresijskog modela. Također, manja vrijednost R² za model sukcesije upućuje da je taj proces mnogo kompleksniji te da na njega utječe mnogo različitih obilježja i procesa ovisno o karakteristikama područja.

faktori promjene; nadzirana klasifikacija; promjena zemljišnog pokrova; regresijsko modeliranje; sjeverna Hrvatska

nije evidentirano