hrvatski

HPLC ANALIZA I ANTIAGREGACIJSKI UČINAK ETANOLNIH EKSTRAKATA LISTOVA MATIČNJAKA - MELISSA OFFICINALIS L.

Matičnjak (Melissa officinalis L., Lamiaceae) je biljka zapadnih područja Azije i istočnog Mediterana, a kultivira se u gotovo cijeloj Europi i Sjevernoj Americi. To je višegodišnja biljka, visine 30 do 90 cm, obično s nekoliko stabljika. Listovi su dugi 2-9 cm i široki 1-5 cm, jajoliki do ovalni, nazubljenog ruba, peteljke duge 2 do 35 mm. Vrlo su specifičnog mirisa na limun. Cvjetovi su bijeli ili ružičasti. Listovi sadrže čitav niz različitih kemijskih spojeva: eterično ulje, fenolne kiseline (važan su izvor ružmarinske kiseline), flavonoide, trjeslovine itd. Eterično ulje i listovi matičnjaka rabe se u liječenju blagih nesanica te kao karminativ i spazmolitik. Cilj ovog rada bio je odrediti sadržaj ružmarinske kiseline i ispitati antiagregacijski potencijal 50%-tnih etanolnih (v/v) ekstrakata listova matičnjaka uzoraka skupljenih tijekom 2014. i 2015. godine. Sadržaj ružmarinske kiseline određen je obrnuto faznom tekućinskom kromatografijom visoke djelotvornosti spregnutom s detektorom s nizom dioda (RP-HPLC-DAD). Antiagregacijski potencijal ekstrakata matičnjaka ispitan je impedancijskom metodom na punoj krvi u testu agregacije potaknute adenozindifosfatom (ADP test). Sadržaj ružmarinske kiseline kretao se u rasponu od 1, 78-4, 35%. Rezultati statističke analize (jednosmjerna ANOVA s Turkeyovim post hoc testom) su pokazali da jedino nerazrijeđeni ekstrakti pokazuju antiagregacijski učinak u ADP testu (31, 25 µg/mL). Standard ružmarinske kiseline pokazao je statistički značajno smanjenje agregacije trombocita pri koncentraciji od 90 µM. Ovim radom pokazan je antiagregacijski potencijal etanolnih ekstrakata listova matičnjaka, što se u određenoj mjeri može povezati sa sadržajem ružmarinske kiseline

matičnjak; antiagegacijski učinak

nije evidentirano

engleski

HPLC ANALYSIS AND ANTIAGGREGATORY ACTIVITY OF LEMON BALM – MELISSA OFFICINALIS L. LEAVES ETHANOLIC EXTRACTS

Matičnjak (Melissa officinalis L., Lamiaceae) je biljka zapadnih područja Azije i istočnog Mediterana, a kultivira se u gotovo cijeloj Europi i Sjevernoj Americi. To je višegodišnja biljka, visine 30 do 90 cm, obično s nekoliko stabljika. Listovi su dugi 2-9 cm i široki 1-5 cm, jajoliki do ovalni, nazubljenog ruba, peteljke duge 2 do 35 mm. Vrlo su specifičnog mirisa na limun. Cvjetovi su bijeli ili ružičasti. Listovi sadrže čitav niz različitih kemijskih spojeva: eterično ulje, fenolne kiseline (važan su izvor ružmarinske kiseline), flavonoide, trjeslovine itd. Eterično ulje i listovi matičnjaka rabe se u liječenju blagih nesanica te kao karminativ i spazmolitik. Cilj ovog rada bio je odrediti sadržaj ružmarinske kiseline i ispitati antiagregacijski potencijal 50%-tnih etanolnih (v/v) ekstrakata listova matičnjaka uzoraka skupljenih tijekom 2014. i 2015. godine. Sadržaj ružmarinske kiseline određen je obrnuto faznom tekućinskom kromatografijom visoke djelotvornosti spregnutom s detektorom s nizom dioda (RP-HPLC-DAD). Antiagregacijski potencijal ekstrakata matičnjaka ispitan je impedancijskom metodom na punoj krvi u testu agregacije potaknute adenozindifosfatom (ADP test). Sadržaj ružmarinske kiseline kretao se u rasponu od 1, 78-4, 35%. Rezultati statističke analize (jednosmjerna ANOVA s Turkeyovim post hoc testom) su pokazali da jedino nerazrijeđeni ekstrakti pokazuju antiagregacijski učinak u ADP testu (31, 25 µg/mL). Standard ružmarinske kiseline pokazao je statistički značajno smanjenje agregacije trombocita pri koncentraciji od 90 µM. Ovim radom pokazan je antiagregacijski potencijal etanolnih ekstrakata listova matičnjaka, što se u određenoj mjeri može povezati sa sadržajem ružmarinske kiseline

lemon balm; antiaggregatory activity

nije evidentirano