engleski

The solidarity of the citizens of Yugoslavia with the people of Czechoslovakia in 1968.

Godina 1968. u europskoj povijesti, pored mnogih drugih značajnih događaja, uvelike je obilježena i pojavom Praškog proljeća, reformističkog pokreta nastalog unutar Komunističke partije Čehoslovačke koji se svojim zahtjevima za ograničenom liberalizacijom i demokratizacijom brzo proširio i na čitavo čehoslovačko društvo. Pokret, kojeg je od samog njegova početka u siječnju 1968. vodio Alexander Dubček, brutalno je ugušen intervencijom sila članica Varšavskoga pakta predvođenih Sovjetskim savezom u kolovozu 1968. godine. Ti događaji imali su veliki odjek i u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji. Odmah nakon intervencije sazvana je sjednica Predsjedništva Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije na Brijunima na kojoj je prevagnula teza da je moguća sovjetska agresija i na Jugoslaviju, a usto je odlučeno da se izmijeni ratni raspored JNA i odmah formiraju teritorijalne partizanske jedinice. U izlaganju će se prikazati kako su i na koje načine građani Jugoslavije reagirali na sovjetsko narušavanje čehoslovačkog suvereniteta i na gušenje Praškog proljeća. Po sugestiji jugoslavenskog političkog vrha, po čitavoj Jugoslaviji su održavani brojni skupovi solidarnosti s građanima Čehoslovačke, a građani su se tomu široko odazvali. Solidarnost, ali još i više bojazan od slične intervencije u Jugoslaviji poticali su brojne građane da Titu i jugoslavenskom vodstvu pismenim putem izraze podršku, odanost i spremnost na obranu protiv vanjskog neprijatelja.

solidarity; Yugoslavia; Czechoslovakia; the Prague Spring

nije evidentirano