hrvatski

Odnos hrvatskoga srednjovjekovlja prema smrti (s osobitim obzirom na Ples smrti Vincenta iz Kastva u Beramu)

Smrt je dio života koji zaokuplja sve poznate civilizacije, uključujući i ovu današnju. Ona je tema svih vrsta umjetnosti, počevši od likovne i književne, sve do glazbene i kazališne, načelno kroz tri idejna motiva. U prvome se ideja smrti pojavljuje kao didaktička anegdota o mrtvacima u grobu, u drugome ukazuje na svoju nenadanost i pojavljuje se kao personifikacija animiranog/aktivnog mrtvaca (ikonografski prikazi Smrti-kosca, Smrti-strijelca, Ples mrtvaca, Imago mortis i Trijumfa smrti), dok je u trećem zaokupljena trenutkom čovječjeg umiranja (vidjeti ilustracije djela Ars moriendi). Za promišljanje odnosa hrvatskoga srednjovjekovlja prema smrti izabran je Beram, područje snažnog djelovanja glagoljaša. Analiziran je Ples smrti Vincenta iz Kastava, te utjecaj glagoljaša na kulturno- povijesno i glazbeno obilježje hrvatskoga srednjovjekovlja. Uz Beram, izdvojeno je i Hrastovlje, i crkva sv. Trojstva, rad majstora Ivana iz Kastva i njegovih pomoćnika, kao i grafiti koji su tijekom godina pisani ispod i iznad zidnih slika s prizorima plesa smrti.

Ples mrtvaca; smrt; srednji vijek; likovna umjetnost

nije evidentirano