Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Prehrambeni i energetski potencijal šljive (CROSBI ID 640102)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa

Voća, Sandra ; Šic Žlabur, Jana ; Voća, Neven ; Bilandžija, Nikola ; Dobričević, Nadica ; Jurišić, Vanja ; Pliestić, Stjepan ; Galić, Ante ; Matin, Ana ; Krička, Tajana et al. Prehrambeni i energetski potencijal šljive // Kopački rit jučer, danas, sutra 2016. / Ozimec, S., Bogut, I, Rožac, V., Bolšec, B., Kučera, S., Popović, Ž. (ur.). Lug, 2016. str. 67-68

Podaci o odgovornosti

Voća, Sandra ; Šic Žlabur, Jana ; Voća, Neven ; Bilandžija, Nikola ; Dobričević, Nadica ; Jurišić, Vanja ; Pliestić, Stjepan ; Galić, Ante ; Matin, Ana ; Krička, Tajana ; Skendrović-Babojelić, Martina

hrvatski

Prehrambeni i energetski potencijal šljive

Prema podacima Statističkog ljetopisa šljiva je voćna kultura koja se uz jabuke i mandarine najviše uzgaja u Hrvatskoj. Područje Slavonije i Baranje pogodno je za njen uzgoj. Plodovi šljiva konzumiraju se u svježem stanju, ali isto tako često i u prerađenom bilo da je riječ o suhim šljivama, džemovima, kompotima ili različitim prerađevinama. Bilo svježe ili prerađene, šljive su važan prirodni izvor šećera, kiselina, vitamina, minerala i fitokemikalija kao što su to flavonoidi, fenoli i ostali za koje je ustanovljeno da pokazuju značajnu antioksidacijsku aktivnost te tako pomažu stanicama u obrani od oksidacijske štete prouzročene slobodnim radikalima. Osim plodova koji se koriste u prehrambene svrhe, koštice šljiva kao i biomasa koja nastaje orezivanjem stabala šljiva mogu se koristiti kao energetski potencijal. S toga je ovo istraživanje provedeno na četiri sorte šljiva Stanley, President, Čačanska rodna i Čačanska ljepotica uzgojenih u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Glavni cilj ovog rada bio je analizirati fizikalne i kemijske karakteristike plodova koji će se podvrgnuti procesu sušenja te energetsku vrijednost i sastav koštica i orezane biomase. Provedeno istraživanje fizikalnih i kemijskih parametara na četiri sorte šljiva, s ciljem da se odabere sortiment za proces sušenja, pokazalo je, da su sve sorte dobra sirovina za proces sušenja. S obzirom na veličinu plodova, te količinu suhe tvari i dobrog omjera topljive suhe tvari i ukupne kiselosti istaknula se sorta Stanley. Sve ostale sorte moguće je koristiti u procesu sušenja. U Hrvatskoj uzgajaju se različite sorte šljiva pa je potrebno posebno potaknuti proizvodnju onih sorti koje su po svojim fizikalnim i kemijskim parametrima pogodne za sušenje. Usporedbom analiziranih podataka s CEN/TS 14961 (2005) normom za kruta biogoriva i relevantnih literaturnih navoda, oba istraživana tipa biomase su potvrđena kao energetski visokovrijedne sirovine dok značajnija razlika između istraživanih sorata šljive nije uočena. Nadalje, temeljem izračuna potencijalno dostupne istraživane biomase proizlazi da Hrvatska na godišnjoj razini može proizvesti 289, 3 MJ obnovljive „zelene“ energije.

šljiva; fizikalno kemijski sastav ploda; energetska vrijednost orezane biomase i koštica

nije evidentirano

engleski

Food and energy potential of plums

nije evidentirano

plum; physical and chemical composition of the fruit; energy value pruned biomass and seeds

nije evidentirano

Podaci o prilogu

67-68.

2016.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Kopački rit jučer, danas, sutra 2016.

Ozimec, S., Bogut, I, Rožac, V., Bolšec, B., Kučera, S., Popović, Ž.

Lug:

1849-8264

Podaci o skupu

5. simpozij s međunarodnim sudjelovanjem Kopački rit jučer, danas, sutra 2016.

predavanje

29.09.2016-30.09.2016

Kopačevo, Hrvatska

Povezanost rada

Poljoprivreda (agronomija)