hrvatski

Ranonovovjekovne tkanine s uzorkom na liturgijskim predmetima Zadarske nadbiskupije

Utvrđivanje korpusa tkanina s uzorkom nastalih u razdoblju od sredine 15. do kraja 18. stoljeća sačuvanih na liturgijskim predmetima na području Zadarske nadbiskupije, njihova kronološka i tipološka sistematizacija, valorizacija te kontekstualizacija unutar istovjetne a dosad poznate domaće i europske baštine je određeno kao primaran cilj rada. Osim podataka prikupljenih terenskim istraživanjima – pod kojima se prvenstveno podrazumijevaju rezultati povijesno-umjetničke autopsije ranonovovjekovnih tkanina s uzorkom prepoznatih na predmetima korištenima u rimokatoličkim obredima ili u svrhu opremanja crkvenih interijera – u radu su donešeni i rezultati arhivskih istraživanja, poduzetih s ciljem rekonstrukcije nekadašnje razine opremljenosti ovdašnjih crkava liturgijskim predmetima od tekstila te usporedbe sa količinom i vrstama do danas sačuvanih predmeta. U tom je smislu smatran dragocjenim svaki izvor koji sadrži podatke o vrstama (namjeni) tih dijelova sakralnih inventara, o tipologijama i bojama tkanina od kojih su bili načinjeni te o naručivanju, darivanju ili oporučnom ostavljanju tekstila ili odjevnih predmeta. Temeljni znanstveni doprinos ovog rada, uz reinterpretaciju i podrobnu analizu manjeg broja tkanina i arhivskih podataka ranije poznatih u domaćoj literaturi, je donošenje znatne količine dosad nepoznatih ranonovovjekovnih tkanina s uzorkom i to ne samo onih sačuvanih na području Zadarske nadbiskupije nego i srodnih (u mnogim slučajevima istovjetnih) a također dosad neobavljenih tkanina na liturgijskim predmetima dokumentiranima u drugim dijelovima Hrvatske, a s posebnim naglaskom na Jadransku Hrvatsku. Zahvaljujući širokom istraženom području je bilo moguće iznjedriti zaključke o konkretnim vrstama tkanina koje su na ovom, ali i drugim dijelovima istočne obale Jadrana zabilježene u većem broju, o njihovim dekorativnim tipologijama i podrijetlu, čime se posredno odgovorilo na pitanja o ukusu domaćih naručitelja te o načinima (mjestima) nabave tkanina s uzorkom. Katalog doktorskog rada (Svezak II.) sadrži 293 jedinice u kojima su detaljno analizirane tkanine koje se na osnovi tkalačkih konstrukcija, zastupljenih dekora te izgleda rubova (ukoliko su sačuvani) mogu datirati u razdoblje od kraja 15. do kraja 18. stoljeća. Terenskim istraživanjima je utvrđeno 13 primjeraka tkanina datiranih na sam kraj 15., odnosno u 16. stoljeće. Nadalje, obrađene su 73 tkanine nastale tijekom 17. stoljeća, većina kojih je, nažalost, fragmentarno očuvana. Vrijedi istaknuti da su među primjecima iz 17. stoljeća i jedine dvije tkanine s uzorkom sačuvane unutar relikvijarā, jedini primjerak tapeciranog liturgijskog namještaja kao i jedina orijentalna tkanina ; riječ je o ostatcima pojasa za čije je podrijelo pretpostavljena safavidska Perzija (Iran). Dakle, dok se na područjima Dubrovačke i Porečko-pulske biskupije te Đakovačko-osječke, Zagrebačke, Riječke i Splitsko-makarske nadbiskupije sačuvalo misno ruho skrojeno od vrijednih otomanskih lampasa i baršuna, takvi tekstili nisu preživjeli na području Zadarske nadbiskupije. Također, među ovdje donesenim tkaninama s uzorkom iz 17. stoljeća nema nijednog primjerka venecijanske svile tipa ornement d'église, odnosno skupocjene tkanine osmišljene isključivo u liturgijske svrhe, a kakve su se uspjele sačuvati u drugim sredinama na našoj obali (npr. u Krku, Trogiru, Komiži, Hvaru, Makarskoj i Korčuli). Korpus tkanina s uzorkom iz 18. stoljeća predstavlja glavninu kataloga. Sačuvano je ukupno 207 primjeraka, a osim značajnog broja ornements d'église venecijanske provenijencije može biti izdvojeno i da je prepoznato 16 tkanina iz manufakture Jacopa Linussija među kojima prevladavaju monokromni klasični damasti. Terenskim istraživanjima provedenima u drugim dijelovima Hrvatske je također dokumentiran velik broj tkanina iz rečene manufakture, koje pak u pogledu na njima izvedenih dekora u najvećem broju slučajeva odgovaraju onima zatečenima na zadarskom području. Zaključno, može se ustvrditi da rad donosi vjerodostojne, a ranije nepoznate odgovore na pitanja o količini, vrstama, vremenu i mjestu nastanka ovih do danas sačuvanih umjetnina na području Zadarske nadbiskupije kao i iscrpne, dosad neobjavljene arhivske podatke o opremljenosti ovdašnjih crkava i samostana tekstilnim predmetima u predmetnom razdoblju. Iz tog razloga rad može biti smatran referentnim zbirom korisnih podataka te kao takav od značaja ne samo za buduće domicilne istraživače nego i za inozemne stručnjake, a kojima od posebnog interesa mogu biti transkribirani arhivski dokumenti (69 priloga), više od 900 ilustracija u koloru (fotografije tkanina / liturgijskih predmeta ; mikro-snimci tkanina i njihovih rubova ; fotografije borti i metalnih čipki i dr., na ukupno 451 zasebno numeriranoj tabli) te naposljetku iscrpne kataloške jedinice izrađene sukladno standardima propisanima od strane CIETA-e (Centre International d'Études des Textiles Anciens, Lyon), a koje sadrže i reference na brojne komparativne primjerke, kako na one poznate iz inozemne stručne literature tako i na one još neobjavljene.

povijesni tekstil; tkanine s uzorkom; sakralni inventari; misno ruho; tekstilni liturgijski predmeti; rani novi vijek; Zadar; Zadarska nadbiskupija; Jadranska Hrvatska

nije evidentirano