hrvatski

Odnos fonološkog procesiranja s mjerama kognitivnog učinka kod djece sa specifičnim teškoćama čitanja

Razumijevanje specifičnih teškoća čitanja istražuje se kroz brojne studije kojima je cilj rasvjetljivanje procesa u pozadini čitanja koji dovode do odstupanja u razvoju ove kompleksne sposobnosti. Fonološka svjesnost, fonološko imenovanje i fonološko pamćenje smatraju se važnim kognitivnim procesima odgovornim za prepoznavanje riječi. S druge strane, veliki broj istraživanja usmjeren je i na proučavanje učinka vizualnih sposobnosti na proces prepoznavanja riječi. Cilj ovog istraživanja bio je odrediti odnos između zadataka fonološkog kodiranja s mjerama kognitivnog učinka kod djece sa specifičnim teškoćama čitanja. Istraživanjem je obuhvaćeno 23 djece u dobi od 7 g. i 6 mj. do 11 g. i 11 mj. s dijagnozom specifičnih teškoća čitanja, urednih intelektualnih sposobnosti i bez drugih teškoća (uredan neurološki i audiološki status). Fonološko procesiranje mjereno je putem serije ispitnih zadataka koji se sastoje od prepoznavanja niza grafema te serijom pseudoriječi. Mjere kognitivnog učinka operacionalizirane su putem verbalnih i neverbalnih subskala Wechlerovog testa inteligencije za djecu. Utvrđeno je da je točnost fonološkog kodiranja u najvećoj mjeri povezana s neverbalnim subtestom u čijoj podlozi se nalazi misaona i perceptivna organizacija (sastavljanje predmeta), dok je brzina u najvećoj mjeri bila povezana s neverbalnim subtestom u čijoj pozadini se nalazi vizuomotorička koordinacija i brzina mentalne reakcije (šifriranje). Brzina fonološkog kodiranja bila je u visokoj povezanosti s rasponom fonološkog pamćenja, a fonološko pamćenje u najvećoj je mjeri bilo određeno pamćenjem niza brojeva kao mjerom kognitivnog učinka. Dobiveni rezultati raspravljeni su u kontekstu suvremenih teorija razvoja čitanja.

fonološko kodiranje ; fonološko pamćenje ; kognitivni učinak

nije evidentirano