hrvatski

Splitska luka u vrijeme mletačke uprave

Izgled splitske luke kroz povijest može se rekonstruirati na temelju arhivske građe - grafičkih i pisanih dokumenata. Uvala pred Dioklecijanovom palačom, a od 7. stoljeća i gradom Splitom, svojom konfiguracijom pružala je slabu sigurnost za brodove. Najraniji poznati povijesni prikazi luke datiraju s kraja 16. stoljeća. Prikazuju luku omeđenu s istoka i zapada gradskim zidovima koji su se prema jugu pružali u more te djelomično zaštićenu vanjskim lukobranom, koji se protezao prema zapadu, od istočnog gradskog zida. S nutarnje strane lukobrana, pred ulazom u substrukcije Dioklecijanove palače nalazio se manji gat u obliku slova „L“, okrenut ka zapadu. Splitska luka osobito značenje dobiva u vrijeme mletačke uprave Splita, posebno u vrijeme intenzivne trgovačke razmjene između Osmanlija i Mlečana u splitskom Lazaretu – velikom sklopu građevina i dvorišta, s funkcijom trgovačkog pretovarilišta i karantene. Roba se od Splita prevozi galijama u Veneciju i uloga splitske luke je od presudne važnosti za uspješno funkcioniranje trgovine. Najintenzivnija trgovina odvija se krajem 16. i kroz prvu polovinu 17. stoljeća, prije izbijanja Kandijskog rata. Iz tog vremena datiraju brojni dokumenti koji svjedoče o izgledu luke te radovima uređenja i održavanja, ali i izgradnji samog sklopa Lazareta koji je većim dijelom bio i izgrađen u moru. Pojedini dijelovi sklopa Lazareta imali su i vlastiti morski pristan.

Split; luka; Lazaret; trgovina; Venecija

nije evidentirano