hrvatski

Kretanje stanovništva i etnički sastav prigraničnog pojasa Hrvatske i Slovenije

U radu su najprije analizirane promjene ukupnog stanovništva 18 hrvatskih i 17 slovenskih prigraničnih općina između 1900. i 1991. U tako izdvojenom širem prigraničnom pojasu s hrvatske je strane 1991. živjelo 73% više stanovništva nega sa slovenske strane. Također je u hrvatskim općinama u razdoblju 1900-1991. zabilježen znatno veći porast ukupnog stanovništva (22,4%) nego u slovenskim općinama (8,3%). U slovenskom prigraničnom pojasu 1991. živjelo je 32% svih Hrvata u Sloveniji koji su činili 3,9% ukupnog stanovništva promatranog područja. Iste je godine 36% svih Slovenaca u Hrvatskoj živjelo u hrvatskom prigraničnom pojasu ali su u njemu činili tek 0,9% ukupnog stanovništva. Prikazane su i promjene ukupnog stanovništva u 259 hrvatskih i 249 slovenskih prigraničnih naselja (uži prigranični pojas) između 1900. i 1991. Za razliku od porasta stanovništva na razini općina, prigranična naselja s obje strane granice u navedenom razdoblju bilježe podjednak pad broja stanovnika od približno 10%. U Hrvatskoj su u tim naseljima Slovenci činili 2,8% ukupnog stanovništva, dok je u Sloveniji udjel Hrvata iznosio 7% ukupnog stanovništva prigraničnih naselja.

Hrvati; Slovenci; popisi stanovništva; prigranične općine; prigranična naselja

nije evidentirano