hrvatski

Globalizacija - etnojezični/komunikacijski razmjeri

Je li globalizacija opći proces, na dobrobit svih ljudi – da bi svijet bio jedinstven, a dovodi li njezin trenutni oblik (anglojezični i anglokulturni) do boljega sporazumijevanje u svjetskim razmjerima, ili do nametanja jedne odjelite kulturne formulacije, koja ima vrijednosti po sebi i za druge, ali koja je i osobita, pa zato provincijalna – dakle, ograničena i zapravo suprotna ideologiji koju zagovora. U globalizacijskim razmjerima, neminovno se javlja rascjep između tzv. velikih naroda, koji, tobože, diktiraju proces, i tzv. malih naroda, koji se prilagođavaju, ali i u kojima se javlja unutarnja borba ili rascjep između pobornika njihove ipak- povijesne-važnosti, koji negiraju malenost (što je često netočna ideja, iako alternativa nerijetko prelazi u megalomaniju), i tzv. »praktičnih realista«. Ta druga grupa obično je podjednako emotivno određena, kao i prva, uvjetno rečeno nacionalistička. »Praktičari« znaju kako je – i oni su u trendu, u modi. Ali ne shvaćaju da je njihov moderizam prolazan, i da nestaje sve brže i brže upravo u globalizacijskom svijetu. Oni su moderni, anglojezični (koliko mogu biti), ali su i pod »dojmom«, dakle pod utjecajem ideologije. No trenutna globalizacijska ideologija nije vječita. Kakva globalizacija i za koje mogućnosti – o tome će autor pokušati razviti tezu, da naša sociologija, antropologija i lingvistika moraju se konačno nositi s problemom znanstvene analize emocija – emocija koje su pozitivne u smislu društvenoga razvitka, i emocija koje to nisu.

globalizacija; jezik; komunikacija; ideologije; veliki narodi; mali narodi; racionalnost i emocije

nije evidentirano