hrvatski

Upotrebljivost didaktičkih modela planiranja nastave (Klafki, Heimann ili Schulz?)

Polazište za ovo istraživanje jest nepovoljan ugled i status opće didaktike (u akademskoj zajednici i u aktualnim reformama odgoja i obrazovanja), kao i njezin sve manje značaj u obrazovanju nastavnika, a kao posljedica loših rezultata na međunarodnim testiranjima učeničkih znanja (u Njemačkoj i ostalim zemljama koje su pod utjecajem njemačke didaktičke tradicije u obrazovanju) te argumenata koji se zasnivaju na tome da provedene empirijske studije ukazuju na neupotrebljivost didaktičkih modela. S obzirom na navedeni problem, cilj ovog istraživanja bio je empirijski provjeriti upotrebljivost tri najpoznatija modela opće didaktike, pri čemu termin upotrebljivost podrazumijeva praktičnu korist teorije (Zierer, Wernke, 2013). Time će se na hrvatskom uzorku ispitanika provjeriti metrijske karakteristike instrumenta (upitnik koji sadrži skale procjene didaktičkih modela) koji su razvili njemački istraživači (Werner, Wernke i Zierer, 2015), što će omogućiti daljnju prilagodbu upitnika za njegovu primjenu na većem broju ispitanika. Rezultati ovog preliminarnog istraživanja govore u prilog argumentaciji koja osporava prevladavajuće mišljenje u suvremenim publikacijama prema kojem su didaktički modeli udaljeni od prakse i neupotrebljivi. Također, otvara se put za diskusiju o statusu i budućnosti opće didaktike u kontekstu standardizacije obrazovanja, tj. za odgovor na pitanje treba li uistinu didaktiku zamijeniti modelima koje promoviraju aktualne reforme obrazovanja (empirijska istraživanja nastave i standardi obrazovanja).

opća didaktika; reforme odgoja i obrazovanja; didaktički modeli; upotrebljivost; empirijska istraživanja nastave; standardi obrazovanja.

nije evidentirano