hrvatski

Iseljavanje Ličana, Senjana i Podgoraca za vrijeme Ličko – krbavske županije (1886. – 1922.)

Višestoljetni proces seljenja i iseljavanja stanovništva s prostora Like i Podvelebitskog kanala jedan je od najznačajnijih događaja ne samo u lokalnoj već i nacionalnoj povjesnici. Masovniji egzodus stanovništva radi ratnih djelovanja započet je još krajem 15. stoljeća te je u određenom kontinuitetu trajao i traje do danas. Proces emigriranja s područja između planinskog masiva Kapela na sjeveru i rijeke Zrmanje na jugu dosegnuo je kulminaciju krajem 19. stoljeća, i to prvenstveno uslijed gospodarskih neprilika. Taj migrantski val započeo je austrougarskim zauzećem osmanske Bosne, a nastavio se prekooceanskim putovanjima prema novoj gospodarskoj svjetskoj sili - Sjedinjenim Američkim Državama. Više desetaka tisuća ljudi s prostora tadašnje Ličko-krbavske županije napustilo je zavičaj te se brodovima iz Karlobaga, Senja i Rijeke zaputilo na stalni boravak u sjevernu Ameriku. Povijesna demografija do danas nije na relevantan i precizan način uspjela odgovoriti na istraživačka pitanja o broju ljudi koji su napustili ovaj dio Hrvatske. Stoga možemo reći da središnja os ovog izlaganja jest da se na temelju arhivskih dokumenata, statističkih podataka iz Državnog zavoda za statistiku te lokalnih tiskovina odgovori na pitanje koji je broj iseljenika, iz kojih krajeva je zabilježen najveći demografski pad i kakav je učinak imao iseljenički val na lokalnu ličku stvarnost. Isto tako, objasnit će se koji su sve socio- ekonomski, kulturni i gospodarski faktori doveli do tako naglog iseljavanja stanovništva i je li bila opravdana Matoševa proročka sintagma da će Lika prije izgubiti stanovništvo nego li dobiti željeznicu.

iseljavanje; Ličko-krbavske županija; statistika; Senj;

nije evidentirano