hrvatski

Mapiranje migracija u Hrvatskoj – propitivanje povijesne perspektive i suvremeni izazovi

Tradicionalno, Hrvatska se smatra područjem značajnih iseljavanja i migracijskog potencijala. Hrvatska povijesna baština je bila karakterizirana prisilnom migracijom zbog ratova i sukoba kroz stoljeća, kao i modernim migracijama zbog nepovoljnih ekonomskih i političkih uvjeta. Pripadanje povijesno različitim državnim područjima rezultiralo je također i u planskom useljavanju i preseljavanju stanovništva, formirajući multietničko i plurikulturno društvo. Danas, tranzit ljudi u aktualnim izbjegličkim tokovima na balkanskoj ruti koja je obilježila 2015., donio je niz humanitarnih, socijalnih, političkih, ekonomskih, kulturnih i sigurnosnih izazova, sa 660.000 izbjeglica i drugih prisilnih migranata koji prolaze kroz hrvatski teritorij. To su i brojni izazove koji se odnose na upravljanje prihvaćanja, smještaj i integraciju izbjeglica, kao i onih koji su se došli u Hrvatsku putem premještanja i preseljenja, a možda i readmisije i povratka. Cilj ovog rada je ukratko prikazati povijest emigracijskih i imigracijskih tokova i usporediti tradicionalne migracijske obrasce sa suvremenim kontekstom. U analizi smo koristili raspoložive statističke podatke o emigraciji i imigraciji, kao i druge sekundarne publikacije. Analiza pokazuje da je došlo do promjena u migracijskom obrascu na teritoriju Republike Hrvatske kao isključivo emigracijskom, što ukazuje istovremeno na njegova emigracijski, imigracijski i tranzitni karakter. Uz iznimno negativne demografske trendova (prirodno smanjenje i iseljavanje), autori ukazuju na nužnost oslanjanja na planiranje i projektiranje pro-imigracijskih mjera u planiranju uravnoteženog demografskog i prostornog razvoja.

Hrvatska; migracijski obrasci; azil; integracija

nije evidentirano