hrvatski

Raznolikost tradicijskih kultivara graha u Republici Hrvatskoj

Hrvatski tradicijski kultivari graha u opasnosti su od genetske erozije uzrokovane složenim društveno-ekonomskim promjena u ruralnim zajednicama kao što su mala poljoprivredna gospodarstva, niska profitabilnost, starija dob poljoprivrednika te zamjena tradicijskih kultivara s modernim kultivarima graha i/ili drugim profitabilnijim kulturama. Na Zavodu za sjemenarstvo Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta čuva se 300 primki graha. U sklopu projekta UIP-11-2013-3290 „Genetska osnova količine bioaktivnih hranjivih tvari hrvatskih tradicijskih kultivara graha“ koji financira Hrvatska zaklada za znanost, provode se analize na morfološkoj i genetskoj razini te određivanje količine minerala, a u svrhu utvrđivanja njihove raznolikosti i podrijetla. Tradicijski kultivari pokazuju veliku raznolikost morfoloških i agronomskih svojstava. Široka raznolikost postoji i u količini bioaktivnih hranivih tvari kao i na genetskoj razini. Na temelju morfoloških svojstava utvrđeno je sedam morfotipova graha: trešnjevac, zelenčec, biser, dan noć, puter, tetovac i kukuruzar. Analizom mineralnog sastava potvrđeno je da je grah značajan izvor minerala. Utvrđena su tri fazeolin tipa, te se pokazalo da većina primki pripada andskom centru podrijetla. Analizom mikrosatelitnih biljega primke su razvrstane u tri skupine što je u većini slučajeva u skladu s dobivenim rezultatima za tip fazeolina.

fazeolin tip; grah; mikrosatelitni biljezi; minerali

nije evidentirano