hrvatski

Proizvodnja povrća u Hrvatskoj - stanje i mogućnosti

U razdoblju 2000. do 2008. godine u Hrvatskoj se povrće za tržište godišnje proizvodilo na oko 7.000 do 13.000 ha, u količini 105.000 do 200.000 t. U navedenih 9 godina proizvodnja povrća ima trend konstantnog rasta. Trend rasta prodaje povrća je u opskrbnim centrima trgovačkih lanaca, a smanjuje se prodaja u prodavaonicama voća i povrća. Tržnice na malo sve više gube značaj. Izgradnja nacionalnih veletržnica voća i povrća, razmještenih po regijama u 6 gradova Hrvatske, nije još završena. Ostali kanali prodaje (izravno na gospodarstvu, na seljačkim tržnicama) nemaju veći značaj u prodaji povrća. Raznolikost Panonske, Gorske i Jadranske poljoprivredne regije omogućuje proizvodnju svih povrćarskih kultura umjerene kontinentalne klime, kao i znatan broj kultura suptropskog podrijetla. Domaća proizvodnja sjemena je vrlo skromna, manje od 100 t godišnje. U Hrvatsku se godišnje uveze više od 400 t sjemena povrća i više od 1.000 t lučice luka. Postoje proizvođači presadnica za tržište, prema narudžbi za poznate kupce. Veća i srednja gospodarstva, proizvode presadnice za vlastite potrebe. NPK- kompleksna i pojedinačna dušična gnojiva, proizvođači povrća mogu nabaviti na domaćem tržištu. U Hrvatskoj je moguće nabaviti gnojiva iz uvoza za primjenu navodnjavanjem i folijarno. Kvalitetnih organskih domaćih gnojiva nema na tržištu. Ima uvoznih dehidriranih organskih gnojiva. Europski proizvođači supstrata prisutni su sa svojim proizvodima i na hrvatskom tržištu. U Hrvatskoj je registrirano 245 djelatnih tvari i 798 pripravaka za zaštitu bilja. Od 32 odabrane kulture povrća, za 14 uopće nisu registrirana sredstva za suzbijanje uzročnika bolesti, samo za 11 kultura su registrirana sredstva za suzbijanje štetnika, a za 18 nema registriranih pripravaka za suzbijanje korova. Specifični strojevi za proizvodnju povrća se uvoze. U Hrvatskoj postoje tvrtke koje prodaju i montiraju plastenike. Proizvodnja nosive konstrukcije je većinom u inozemstvu, kao i sva ugrađena oprema u njima. Projektom nacionalne veletržnice predviđena je izgradnja veletržnica u Zagrebu, Rijeci, Zadru, Splitu, Metkoviću i Osijeku. Veletržnica u Zagrebu postoji od ranije, a projektom je predviđena njena modernizacija i dogradnja. Dosada su tri veletržnice iz projekta započele s radom, u Splitu, Osijeku i Rijeci. Grad Zagreb raspolaže značajnim skladišnim kapacitetima. Od 114.000 t rashladnih kapaciteta u Hrvatskoj 73 % su hladnjače i skladišta s normalnom atmosferom, a 27 % hladnjače s kontroliranom atmosferom. Da bi se povećala proizvodnja povrća, provodi se Operativni program za razvoj povrćarstva.

proizvodnja povrća; sorte; sjeme; gnojiva; pesticidi; skladišta

Rad je pregledni članak. Zbornik radova objavljen je u elektroničkom obliku.