crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 849862

Poglavlje/Rad u knjizi

Autori: Marjanić, Suzana
Naslov: O zelenim kulturalnim studijima: životinjski alteriteti ili Životinja koja, dakle, jesam (J. Derrida)
( Ggreen cultural studies: animal alterity or “animal that therefore I am” (J. Derrida) )
Knjiga: Zbornik radova 44. seminara Zagrebačke slavističke škole. Alteritet, identitet, kontakt u hrvatskome jeziku, književnosti i kulturi.
Urednik/ci: Tvrtko Vuković i Tatjana Pišković
Izdavač: Zagrebačka slavistička škola
Grad: Zagreb
Godina: 2016
Raspon stranica:: 153-173
ISBN: 978-953-175-589-4
Ključne riječi: zeleni kulturalni studiji, prava životinja
( green cultural studies, animal rights )
Sažetak:
U okviru koncepta animalistike, odnosno zelenih kulturalnih studija Jhan Hochman detektira kako su kulturalni studiji inicirani u "zelenom" (Hochman 1998: 5). Naime, Stuart Hall, središnja figura britanskih kulturalnih studija, nije polazio samo od marksističke ideosfere Antonija Gramscija već i od ideja Frankfurtske škole, u okviru čega i od Horkheimerova i Adornova raskrinkavanja prosvjetiteljske dogme o prirodi koja slijedi recepturu Francisa Bacona o tome da je čovjek navodno središte svemira. U okviru navedenoga Jhan Hochman apostrofira kako mnoge humanističke discipline nisu prihvatile zelene pristupe s obzirom na to da njihovo epicentralno i specističko područje čine antropocentrični kategoremi – rasa, klasa, rod i spol (Hochman 1998:3), s odsustvom vrste. Na odabranim primjerima izlaganje će ukratko predočiti ulogu životinjskih "alteriteta" u domaćoj etnotradiciji i popularnoj kulturi ; recimo, od vjerovanja o muhi i leptiru kao svojevrsnim zoo-obličjima duše, o čemu npr. svjedoče folklorna vjerovanja o morama i vješticama pa sve do reklamnih sirena za Karlovačku pivu (redizajn etikete predstavljen je 12. veljače 2015. u galeriji Lauba, Zagreb), Gregora i Janka za reklamu mobilnoga operatera Tele 2 (zbog čega je Božićna reklama iz 2013. god. kod nas bila zabranjena) te žrtvene uloge boškarina u EU projektu Boškarin s krumpirom Grada Pule (2012.-2014.).
Projekt / tema: 189-0000000-3626
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Etnologija i antropologija
Upisao u CROSBI: Suzana Marjanic (suzana@ief.hr), 15. Pro. 2016. u 07:18 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4