hrvatski

Povijesni kontekstualni okvir anagrama: kako u Rittera slavna pjesma goni k novíni

Pavao Ritter Vitezović svoj je interes za historiografske teme iskazivao i u žanrovima koji ne pripadaju isključivo u historiografske žanrove. Jedan od njih jest i anagram, kratki književni oblik koji se sastoji od zadanog pojma (programma), njegove premetaljke (anagramma) i objašnjenja (exegesis), najčešće u obliku epigrama. Anagram je bio prilično popularan u 17. st., a jedan od najplodnijih autora i najvještijih sastavljača anagrama bio je Vitezović. Na primjeru Vitezovićeva djela Fata et vota sive Opera anagrammaton (Beč, 1699), zbirke koja sadržava više od 900 anagrama, slijedeći podjelu samog Vitezovića, tematski će se klasificirati anagrami, a zatim će se istražiti koje su teme najzastupljenije. S obzirom na to da su anagrami većinom posvećeni osobama iz javnog života (svjetovnim vladarima i crkvenim velikodostojnicima) i europskim gradovima, pokrajinama i državama, anagrami će se pokušati staviti u povijesni kontekst i odrediti njihova namjena. Razmotrit će se i u kolikoj su mjeri anagrami bili aktualni u doba kad su nastali i kakva je bila njihova čitalačka publika, a kakva je recepcija anagrama (i s obzirom na formu i s obzirom na sadržaj) danas.

Vitezović; tematika anagrama; povijesni kontekst

nije evidentirano