Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

KRLEŽIN RAZGOVOR O BREST-LITOVSKU (1918) KAO APOLOGIJA OKTOBRA ILI POLITIKE PRIJATELJSTVA (CROSBI ID 643376)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa

Marjanić, Suzana KRLEŽIN RAZGOVOR O BREST-LITOVSKU (1918) KAO APOLOGIJA OKTOBRA ILI POLITIKE PRIJATELJSTVA / Krleža's Talk about Brest-Litovsk (1918) as an apology of October Revolution or the politics of friendship // Znanstveno-stručni skup Veliki rat – folkloristički, etnološki i kulturnoantropološki aspekti. Organizatori: Hrvatsko etnološko, društvo, Institut za etnologiju i folkloristiku, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb, Filozofski fakultet, 4. ožujka 2016.. 2016. str. 15-15

Podaci o odgovornosti

Marjanić, Suzana

hrvatski

KRLEŽIN RAZGOVOR O BREST-LITOVSKU (1918) KAO APOLOGIJA OKTOBRA ILI POLITIKE PRIJATELJSTVA

U članku nastojim detektirati Krležinu antitetičku vrtešku, da uporabim Lasićev termin, prema miru u Brest-Litovsku s obzirom na Krležin zapis, polemički disput Razgovor o Brest-Litovsku (1918). Naime, iz perspektive 1918. godine Krleža Brest-litovski mir (3. ožujka 1918.) određuje kao anticipaciju “internacionalističke solidarnosti proletarijata evropskog”, kao politički manevar pro futuro (DD2, 180). Međutim, u podrupku teksta, pisanom iz perspektive 1967. godine, kao korekciju vlastite interastralne retorike upućuje kako su se već u veljači 1918. godine “sve moskovske iluzije o generalnim štrajkovima na terenu centralnih vlasti, a naročito u Berlinu” rasplinule pod “terorom soldateske”, a “lenjinska koncepcija mira u Brest-Litovsku našla se u bezizlaznoj ulici” (DD2, 188).

Miroslav Krleža; Davni dani; Mir u Brest-Litovsku; Prvi svjetski rat; književna i politička antropologija; politike prijateljstva

nije evidentirano

engleski

Krleža's Talk about Brest-Litovsk (1918) as an apology of October Revolution or the politics of friendship

U članku nastojim detektirati Krležinu antitetičku vrtešku, da uporabim Lasićev termin, prema miru u Brest-Litovsku s obzirom na Krležin zapis, polemički disput Razgovor o Brest-Litovsku (1918). Naime, iz perspektive 1918. godine Krleža Brest-litovski mir (3. ožujka 1918.) određuje kao anticipaciju “internacionalističke solidarnosti proletarijata evropskog”, kao politički manevar pro futuro (DD2, 180). Međutim, u podrupku teksta, pisanom iz perspektive 1967. godine, kao korekciju vlastite interastralne retorike upućuje kako su se već u veljači 1918. godine “sve moskovske iluzije o generalnim štrajkovima na terenu centralnih vlasti, a naročito u Berlinu” rasplinule pod “terorom soldateske”, a “lenjinska koncepcija mira u Brest-Litovsku našla se u bezizlaznoj ulici” (DD2, 188).

Miroslav Krleža; Bygone Days; Treaty of Brest-Litovsk; the First World War; literary and political anthropology; the politics of friendship

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

Podaci o prilogu

15-15.

2016.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Znanstveno-stručni skup Veliki rat – folkloristički, etnološki i kulturnoantropološki aspekti. Organizatori: Hrvatsko etnološko, društvo, Institut za etnologiju i folkloristiku, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb, Filozofski fakultet, 4. ožujka 2016.

Podaci o skupu

Znanstveno-stručni skup Veliki rat – folkloristički, etnološki i kulturnoantropološki aspekti. Organizatori: Hrvatsko etnološko, društvo, Institut za etnologiju i folkloristiku, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb, Filozofski fakultet, 4. ožujka 2016.

predavanje

04.03.2016-04.03.2016

Zagreb, Hrvatska

Povezanost rada

Etnologija i antropologija