hrvatski

Memento nestaloj židovskoj baštini [Sinagoge u Hrvatskoj]

Od stotinjak sinagoga koliko ih je tijekom povijesti nastalo na tlu Hrvatske – od skromnih adaptacija stambenih prostora za potrebe bogoslužja, do monumentalnih novogradnji izrazite reprezentativnosti – danas postoji još samo devet objekata namjenski građenih za sinagogalnu funkciju (Varaždin, Koprivnica, Križevci, Daruvar, Bjelovar, Osijek, Sisak, Podravska Slatina), a tek jedna od tih zgrada služi izvornoj namjeni (ortodoksna sinagoga u Rijeci). Osobitu vrijednost imaju naše najstarije sinagoge u Splitu i Dubrovniku uređene u adaptiranim prostorima srednjovjekovnih kuća, koje su i danas u obrednoj funkciji, no najveći broj sinagogalnih gradnji nastao je tek poslije 1860. kada je Židovima carskim patentom dopušteno posjedovanje nekretnina. Stoga u stilskoj stratifikaciji arhitekture sinagoga dominiraju primjeri iz razdoblja historicizma te u nešto manjem broju secesije, art déco stiiizacije i moderne. Tipološki obrasci i likovni jezik naših sinagoga uglavnom su preuzeti od nešto ranije nastalih uzora sinagoga Beča, Budimpešte i drugih monarhijskih središta (s osobito utjecajnim realizacijama Ludwiga von Förstera). Razlike u uređenju interijera sinagoga proizlaze iz diferentnih tradicija sefardskih i aškenaskih zajednice, a također postoje i razlike između ortodoksnoga i reformiranog ritusa u organizaciji i opremi sinagogalnih prostora. Posebna dionica posvećena je tragičnoj sudbini i nestanku naših sinagoga, uz moguće pristupe obnovi (npr. problem lokacije u zagrebačkoj Praškoj ulici).

sinagoga; Židovi; arhitektura historicizma; judaica

nije evidentirano