hrvatski

Vučedolska šahovnica

Baš vučedolska kultura stoji u pogledu raznolikog i bogatog obrađivanja motiva šahovskih polja iznad svih drugih kultura, napisao je Schmidt (1945). Istraživanjima prikazanim u radu: Ishodište Pitagorina poučka u vučedolskoj kulturi na prostoru Hrvatske (Jurić i sur, 2000) utvrđeno je da u vučedolskoj kulturi, koja je trajala od oko 3000. do 2200. godina prije Krista, bio poznat sustav brojeva 3, 4, 5 te je spoznat način kako crtati geometrijske crteže kojih se dužine stranica odnose kao cijeli brojevi, a osnova ove spoznaje je kasnije definirana kao Pitagorin poučak. U ovome radu je istražena povezanost prikaza raznih kombinacija kvadrata i četverokuta, nazvanih “ šahovnicama” sa sustavima brojeva 3, 4, 5, kao i 5, 13, 14, te 7, 24, 25. Pretpostavljeno je da su se šahovnice u vučedolskoj kulturi koristile za prikazivanje raznih matematičkih izračuna, slično kako to obrazlaže Waerden. Od mnogobrojnih i raznovrsnih prikaza šahovnica posebno je obrađena šahovnica s 72 polja, koja je brojčano sadržavala 12 trokuta sustava 3, 4, 5. Postavljena je i hipoteza da se ovakva šahovnica mogla koristiti u izračunu vremena, te da su Vučedolci poznavali kalendar, po kojem je poslije zimskog solsticija počimala slijedeća godina.

Vučedolska šahovnica; kalendar.Vučedolska kultura

nije evidentirano