hrvatski

Snaga stava: učinci i procesni mehanizmi u ovisnosti od afektivno-kognitivne zasnovanosti stava i funkcija stava

Snaga stava jedan je od ključnih pojmova u suvremenim teorijama i istraživanjima stavova. Naime za snažne stavove očekuje se veći utjecaj na procesiranje informacija, veća stabilnost i veća povezanost s ponašanjem. Od mnogobrojnih pokazatelja snage stava ovo istraživanje je usmjereno na važnost stava. Važnost stava definira se subjektivnim značenjem stava za osobu. Dosadašnja istraživanja važnosti stava u kontekstu promjene stava utvrdila su da važnost stava ima različite učinke. Tako se u okviru modela vjerojatnosti elaboracije najčešće utvrđuje da važnost stava ili osobna uključenost povećava stupanj elaboracije uvjeravajućih poruka te ovisno o kvaliteti argumenata rezultira većom ili manjom promjenom stava u smjeru poruke. Za razliku od toga, neka suvremena istraživanja važnosti te teorija socijalne prosudbe ukazuju da važnost stava primarno potiče pristrano ili obrambeno procesiranje poruka u smjeru početnog stava. Kao osnovni procesni mehanizmi utvrđenih učinaka važnosti stava pri uvjeravanju istraživane su kognitivne reakcije na uvjeravajuće poruke, međutim novija istraživanja ukazuju i na afektivne reakcije kao posrednice učinaka važnosti. Opći je cilj ovog istraživanja provjeriti ovisi li uloga važnosti stava u situaciji uvjeravanja o funkcijama stava (instrumentalnoj i vrijednosno-izražavajućoj) te o stupnju zasnovanosti stava na afektivnoj i kognitivnoj sastavnici (evaluativo-afektivnoj i evaluativno-kognitivnoj konzistenciji). Navedeni opći cilj razrađen je u sljedeća četiri problema: 1. Utvrditi učinke važnosti stava na mjeru stava nakon uvjeravajuće poruke i provjeriti je li važnost stava povezana s objektivnim ili pristranim procesiranjem poruka, 2. Utvrditi učinke važnosti stava na mjere reakcija ispitanika na uvjeravajuće poruke kao pretpostavljene posrednike promjene stava i provjeriti je li ta pretpostavka opravdana, 3. Provjeriti ovisi li uloga važnosti stava u situaciji uvjeravanja o instrumentalnoj i vrijednosno-izražavajućoj funkciji stava, te očituje li se to u nepristranom procesiranju posredovanom kognitivnim reakcijama ili u pristranom procesiranju posredovanom afektivnim reakcijama, 4. Provjeriti ovisi li uloga važnosti stava u situaciji uvjeravanja o stupnju evaluativno-afektivne i stupnju evaluativno-kognitivne konzistencije kao indikatorima afektivno-kognitivne osnove stava. Glavno ispitivanje se sastojalo od dva mjerenja na iste dvije skupine ispitanika – studenta nekoliko fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (N=175 za objekt stava &laquo ; ; korištenje kondoma&raquo ; ; i N=165 za objekt stava &laquo ; ; glasanje na izborima&raquo ; ; ). Pri prvom mjerenju registrirani su podaci o općem stavu i sastavnicama stava, važnosti stava i funkcijama stava te izravnom iskustvu s objektom stava. Drugo mjerenje je slijedilo nakon 14 dana, pri čemu su ispitanici prvo čitali uvjeravajuću poruku različite uvjerljivosti, a zatim su registrirane reakcije na poruke, te potom opći stav. Kao osnovi postupak obrade korištena je regresijska analiza za testiranje moderatora i medijatora. Utvrđeno je da je važnost stava pri pokušaju mijenjanja postojećih stavova povezana s pristranim procesiranjem. Naime, važniji stavovi rezultirali su u prosjeku pozitivnijim vrednovanjem poruka sukladnih stavu, neovisno o njihovoj uvjerljivosti, i većom promjenom stava u smjeru poruke. Medijacijska analiza je potvrdila da se utvrđeni pristrani učinak važnosti može objasniti smjerom kognitivnih reakcija ispitanika na uvjeravajuće poruke. Hipoteza o afektivnim reakcijama kao mogućim posrednicama učinaka važnosti nije mogla biti testirana jer su poruke izazvale vrlo mali broj afektivnih reakcija. Utvrđena je ovisnost učinaka važnosti o ispitivanim funkcijama stava, međutim nisu dosljedno potvrđene hipoteze o povezanosti važnosti stavova instrumentalne funkcije s objektivnim sustavnim procesiranjem, a stavova vrijednosno-izražavajuće funkcije s pristranim procesiranjem poruka. Utvrđena je i ovisnost učinaka važnosti stava sa stupnjem njegove zasnovanosti na afektivnoj i kognitivnoj sastavnici (i to uglavnom u kombinaciji s ekstremnošću početnog stava). Hipoteza da je važnost stavova usklađenih s kognitivnom sastavnicom povezana s nepristranim procesiranjem poruka nije potvrđena, dok je hipoteza da je važnost stavova usklađenih s afektivnom sastavnicom povezana s pristranim perifernim procesiranjem potvrđena samo kod jednog od dva objekta stava.

važnost stava; promjena stava; model vjerojatnosti elaboracije; pristrano procesiranje

nije evidentirano