hrvatski

Obrada građe u knjižnicama crkvenih ustanova: knjižnica samostana sv. Ante u Splitu

U knjižnicama vjerskih ustanova čuva se važan dio hrvatske pisane baštine. Riječ je najčešće o staroj i rijetkoj građi, kojoj je pristup često bio onemogućen, ponekad iz političkih razloga, a ponekad zbog strogih propisa samih crkvenih redova u sklopu čijih se ustanova građa čuva. Budući da je jedan od oblika neizravnog pristupa građi, odnosno uvida u sadržaj zbirki, knjižnični katalog, svrha ovog rada jest istražiti povijest katalogizacije i ostalih popisa građe u jednoj od knjižnica vjerskih ustanova. Osim što će se takvim istraživanjem odgovoriti na pitanje u kojim razdobljima i prema kojim pravilima i standardima su bili izrađivani i eventualno nadopunjavani katalozi i inventarne knjige te knjižnice, pokušat će se steći uvid i u sadašnja nastojanja oko izrade kataloga onih koji su za tu knjižnicu zaduženi i mogućnosti koje im se mogu predložiti, a koje se tiču strojnočitljive katalogizacije. Budući da katalog, osobito strojnočitljiv, počiva na međunarodnim načelima i standardima i nacionalnim pravilnicima za katalogizaciju , u prvom dijelu rada prikazat će se standardi za opis građe, osobito stare tiskane građe koja čini važan dio fonda knjižnica crkvenih ustanova. Isto tako, istražit će se mogućnosti strojno čitljivih formata, osobito u dijelu stvaranja skupnih kataloga. Nadalje, istražit će se zakonska legislativa koja se tiče specijalnih knjižnica. Za ovaj je rad kao studija slučaja odabrana knjižnica samostana sv. Ante u Splitu. Cilj istraživanja je utvrditi kako je organizirana građa u toj knjižnici, te kada i na koji način su bile izrađivane inventarne knjige i katalozi, odnosno jesu li se pri tome slijedila međunarodna pravila ili su bili kreirani kakvi drugi propisi za opis građe, bilo lokalni ili oni koji su bili preuzeti od drugih knjižnica istog reda. Nakon toga, detaljno će se istražiti kataložni i inventarni zapisi i predložit će se model prema kojem bi knjižnica ubuduće mogla učinkovitije opisivati svoju građu i učiniti ju, bar preko strojnočitljivih kataloga, vidljivijom. Na taj će se način odgovoriti na pitanja: (1) prema kojim standardima i propisima se građa u knjižnicama crkvenih redova, (2) jesu li ti standardi usklađeni s onima koji se primjenjuju u drugim hrvatskih knjižnicama i (3) postoji li potreba za izradom suvremenom kataloga ili je postojeći i dalje dostatan. Očekivani doprinosi rada jesu bolje upoznavanje rada samostanskih knjižnica i prijedlog bolje povezanosti tih knjižnica s ostalim hrvatskim knjižnicama.

samostanska knjižnica ; crkvene knjižnice ; stara i rijetka građa ; Samostan sv. Ante ; katalog ; inventarna knjiga

nije evidentirano