hrvatski

Utjecaj strukture prehrane i mentalnog zdravlja na pojavu pretilosti u populaciji otoka Visa

Pretilost je jedan od osnovnih faktora rizika za mnoge kronične bolesti. S obzirom na činjenicu da svake godine najmanje 2, 8 milijuna ljudi umire zbog bolesti povezanih s prekomjernom tjelesnom težinom ili pretilošću, pretilosti je među najvažnijim zdravstvenim problemima na globalnoj razini i od velike važnosti utvrditi čimbenike koji doprinose toj pojavi. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj učestalosti konzumacije pojedinih namirnica te mentalnog zdravlja na pojavu pretilosti. Uzorak je obuhvatio 960 odraslih osoba oba spola iz populacije otoka Visa, dobi između 18 i 93 godine (srednja dob 56, 3 godine). Mjerenje visine, težine, opsega struka i bokova te kožnih nabora provedeno je prema standardnom IBP protokolu. Analize su provedene za više antropometrijskih pokazatelja pretilosti, a kao reprezentativan je odabran omjer opsega struka i visine. Anketa je uključivala upitnik o učestalosti konzumiranja namirnica (mlijeko i mliječni proizvodi, meso i mesne prerađevine, ribe i riblje prerađevine, jaja, povrće, voće i voćni proizvodi, žitarice i proizvodi od žita, konditorski proizvodi) te vrstu masnoće korištenu u pripremi obroka, kao i upitnik o tjelesnoj aktivnosti, pušačkom i socioekonomskom statusu. Za samoprocjenu psihološkog zdravlja korišten je standardizirani General Health Questionare (GHQ 12). Statističke analize uključivale se faktorske analize prehrambenog upitnika i GHQ 12 čiji su individualni faktorski skorovi, uz spol, dob, razinu tjelesne aktivnosti, pušački status i socioekonomski status, korišteni kao nezavisne varijable u linearnoj regresiji omjera opsega struka i visine. Faktorska analiza učestalosti konzumacije namirnica daje 7 značajnih faktora i pokazuje da, iako je konzumacija namirnica bogatih jednostavnim šećerima relativno niska u ovoj populaciji, upravo te namirnice imaju najveće projekcije na prvom faktoru koji objašnjava najveći udio varijance. Na ovom faktoru se također grupiraju i prerađeno meso, svinjetina, govedina, jaja i masne vrste sira, kao i korištenje masti u pripremi hrane. Upravo ovaj faktor se jedini pokazao kao značajan faktor prehrane u regresijskoj analizi ojera opsega struka i visine. Faktorskom analizom GHQ 12 izlučila su se dva faktora od kojih drugi faktor, jedini značajan u regresijskoj analizi, opisuje umanjen osjećaj korisnosti, poteškoće s donošenjem odluka i suočavanjem s vlastitim problemima, a negativnu projekciju ima opterećenost brigama koja negativno utječe na san. Uz navedene nezavisne varijable dobivene faktorskim analizama kao značajni prediktori omjera opsega struk/visina očekivano su se pokazali i spol, dob, razina tjelesne aktivnosti, pušački i socioekonomski status. U zaključku, rezultati ove studije pokazali su kako, iako mediteranski način prehrane prevladava u ovoj populaciji, čimbenik koji najviše utječe na učestalost konzumacije namirnica je hedonistički užitak, jer najveći udio varijance otpada na faktor na kojem se grupiraju namirnice bogatog okusa koje ujedno imaju visok udio masti i šećera. Upravo taj faktor povezan je s pretilošću u populaciji otoka Visa. Istovremeno, treba naglasiti da na pretilost utječu i određeni aspekti psihološkog statusa pojedinca, što potvrđuje i ova studija gdje se kao posebno važna odrednica pretilosti pokazalo izbjegavanje suočavanja s problemima.

pretilost, opseg struka, GHQ 12, jednostavni šećeri, mediteranska prehrana

nije evidentirano