Poetika hrvatske usmene književnosti širokobriješkoga kraja u kontekstu tradicijske kulture (CROSBI ID 408941)
Ocjenski rad | doktorska disertacija
Podaci o odgovornosti
Jurilj, Zorica
prof. dr. sc. Marko Dragić
hrvatski
Poetika hrvatske usmene književnosti širokobriješkoga kraja u kontekstu tradicijske kulture
Doktorska disertacija Poetika hrvatske usmene književnosti širokobriješkoga kraja u kontekstu tradicijske kulture bavit će se poetikom hrvatske usmene književnosti u kontekstu tradicijske kulture puka Širokoga Brijega i njegove okolice. Bit će govora o svjetovnim i vjerskim usmenim lirskim pjesmama, predajama i legendama, paremiologiji i drugim vrstama usmene književnosti, duhovnosti puka, njegovim vjerovanjima, narodnom jeziku, bolestima i načinima liječenja bolesti, tradicijskim mjerama, pučkim igrama, nošnji, prehrani, položaju žene u tradicionalno patrijarhalnom kraju. Usporedit će se slike života nekad i danas, tražiti sličnosti i razlike i međusobne poveznice. Posebice će biti naglašena neraskidiva veza ljudi ovoga podneblja s Bogom i Božjom voljom. Čitav je život ovih ljudi bio protkan molitvom. S molitvom su se rađali, s njom su živjeli i umirali. Vjera u Boga duboko je urezana u svijest ovoga naroda i bila je zadovoljštinom za sve patnje koje je podnosio kroz svoju povijest. Govorit će se o tome kako su ljudi iz ovih krajeva uvijek, iz različitih razloga, odlazili, ali i kad su odlazili i naseljavali cijeli svijet, nisu zaboravljali svoju zemlju, svoje pretke, običaje. I u dijaspori su disali kao Hercegovci. Zato ni mi, s mjesta starih ognjišta, nemamo pravo doći na stećke i grobove naših predaka, a ne svjedočiti životom o njima i prošlim, teškim i svetim vremenima. Tradicijska je kultura jedan od najvažnijih i najprepoznatljivijih elemenata identiteta nekoga društva. Ona obogaćuje, ali i nadograđuje kulturu nekog naroda, svjedoči o njegovoj povijesti. Baština jednoga naroda ključna je i za očuvanje njegovoga kolektivnog pamćenja. Tradicijska se kultura mora čuvati jer je to spomenik koji govori o kulturnoj nazočnosti ljudi na nekom području. Ti su spomenici vrijedni i zbog svoje autentičnosti i duboke povezanosti s tlom i ljudima koji su tu živjeli. Na taj se način može govoriti o životnim spoznajama ljudi u prošlosti i o svemu onom što ih je okruživalo. Nijednoj tuđinskoj vlasti nije uspjelo uništiti tradicijsko, hrvatsko hercegovačko stvaralaštvo. Nijedna nije mogla izbrisati ono što su stoljećima naše bake i djedovi nosili u svojim srcima i zborili svojim usnama. To je ono što nas obvezuje na primjereno djelovanje, to je dug prošlim i zalog budućim naraštajima. Hrvatska tradicijska kultura nikada nije mrzila druge i drukčije, nikada nije tražila osvetu ; ona je samo znala kritizirati zlo. Naše ljude treba opet i više senzibilizirati za važnost i nužnost čuvanja tradicije i tradicijskih vrijednosti. Bez znanja o svojoj prošlosti nijedan narod ne može razmišljati o svojoj sadašnjosti, a ni o svojoj budućnosti. Izučavanje usmene književnosti je izniman doprinos filologiji, antropologiji, etnologiji, teologiji, psihologiji jednoga naroda i kraja.
usmena književnost, poetika, lirska i epska poezija, duhovnost, svagdanji život, tradicijska kultura
nije evidentirano
engleski
Poetics of Croatian oral literature in the context of the communities of Siroki Brijeg traditional culture
nije evidentirano
oral literature, poetry, lyric and epic poetry, spirituality, daily life, traditional culture
nije evidentirano
Podaci o izdanju
349
24.01.2017.
obranjeno
Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj
Filozofski fakultet, Mostar
Mostar