hrvatski

Javno mnijenje, radnička klasa i raspad Jugoslavije

Ovaj rad analizira rezultate anketnoga ispitivanja javnog mnijenja koje je 1990. godine, prije prvih višestranačkih izbora i prije izbijanja rata, provedeno u svim republikama bivše Jugoslavije. Posebno se analiziraju stavovi radničke klase. Logističkim se regresijama analiziraju podatci za bivšu Jugoslaviju, te zatim za njezine tri politički najutjecajnije i ekonomski najrazvijenije republike, Sloveniju, Hrvatsku i Srbiju. Pokazalo se da se, premda velika većina jugoslavenskih građana izražava projugoslavenske stavove, ispod površinskog konsenzusa može uočiti specifična fragmentacija javnog mišljenja uopće i radničke klase pogotovo. Jedino u Hrvatskoj radnici odskaču u izraženoj važnosti pripadnosti Jugoslaviji, u odnosu na druge društvene skupine. S druge strane, stavovi stručnjaka i »privatnika«, kao nositelja nastajuće ekonomske elite, obilježeni su slabijom vezanošću za jugoslavensku političku zajednicu. Najzad, jača vezanost uz Jugoslaviju kombinira se s većom skepsom oko prelaska na tržišnu privredu, dok se slabija vezanost uz Jugoslaviju kombinira sa sklonošću da se izrazi demokratska orijentacija. Utoliko se osjećaj vezanosti uz Jugoslaviju ponajprije povezivao sa socijalističkim uređenjem gospodarstva, a mnogo manje uz privrženost demokraciji, što je jugoslavensko zajedništvo učinilo još ranjivijim u kontekstu krize socijalizma u Istočnoj Europi i uspona liberalne demokracije kao jedinoga zamislivog oblika društvenog uređenja.

Jugoslavija, raspad Jugoslavije, javno mnijenje, radnička klasa

nije evidentirano