hrvatski

Interakcija interne revizije s revizijskim odborom - empirijsko istraživanje u hrvatskim poduzećima

Djelovanje funkcije interne revizije i revizijskog odbora u poduzeću od iznimne je važnosti za dobru praksu korporativnogu upravljanja. Obavljanje brojnih uloga i odgovornosti revizijskog odbora nije moguće bez odgovarajuće interakcije s funkcijom interne revizije u poduzeću. S druge strane, kvaliteta obavljanja interne revizije i mogućih rezultata u obliku poboljšanja poslovanja poduzeća u značajnoj je mjeri determinirana upravo suradnjom interne revizije s revizijskim odborom. U ovom su radu predočeni neki odabrani rezultati provedenog empirijskog istraživanja odnosa interne reivzije i revizijskog odbora u hrvatskim poduzećima. Prikupljeni podaci, metodom anketnog upitnika, u radu su predočeni i analizirani isključivo odabranim metodama deskriptivne statistike. Prema dobivenim rezultatima o postojećem stanju odnosa interne revizije i revizijskog odbora u hrvatskim poduzećima utvrđena je vrlo dobra kvaliteta komunikacije između funkcije interne revizije i revizijskog odbora. Analizirajući dobivene odgovore ispitanika o tome u kojim od ključnih i općepoznatih aktivnosti revizijskih odbora odjel interne revizije u poduzeću osigurava odgovarajuće podloge za ostvarivanje zadataka i odgovornosti revizijskog odbora u hrvatskim poduzećima, utvrđeno je da su interni revizori najveći broj odgovora dodijeli aktivnosti nadziranja adekvatnosti i učinkovitosti sustava internih kontrola, dok su članovi revizijskih odbora najveći broj odgovora dali aktivnosti praćenja procesa financijskog izvještavanja. Istraživanjem interakcije interne revizije s revizijskim odborom u hrvatskim poduzećima obuhvaćeni su i neki odabrani upravljački i metodološki aspekti toga odnosa koji su izvedeni iz zahtjeva Međunarodnog okvira profesionalnog djelovanja kako bi se utvrdilo postojeće stanje odnosa interne revizije i revizijskog odbora kao nadzornih mehanizama korporativnog upravljanja, ali i osobna stajališta ispitanika iz istraživačkog uzorka o tim pitanjima. To se prije svega odnosi na relevantne zahtjeve kao što su prisustvovanje glavnog internog revizora sastancima revizijskog odbora, sustav izvješćivanja revizijskog odbora, dostavljanje planova interne revizije na davanje suglasnosti revizijskog odbora te korištenje informacija dobivenih od revizijskog odbora pri procjeni rizika i razvijanju planova interne revizije. Nadalje, analizirani su dobiveni rezultati u vezi s odobravanjem povelje interne revizije, imenovanjem glavnog internog revizora, odobravanjem revizijskih resursa i kontinuiranog profesionalnog razvoja internih revizora, kao i zaprimanjem informacija od odjela interne revizije o reakcijama i postupanju menadžmenta u implementaciji preporuka internog revizora. Dobiveni rezultati pokazuju da, u odnosu na recentne upravljačke, organizacijske i metodološke zahtjeve u području interne revizije te praksu u zemljama razvijene revizijske profesije i korporativnog upravljanja, postoji visok stupanj usklađenosti postojeće prakse u hrvatskim poduzećima, ali i to da neki zahtjevi još uvijek nisu na odgovarajući način prepoznati i implementirani u svakodnevno djelovanje funkcije interne revizije i revizijskih odbora u našim uvjetima. U okviru istraživanja interakcije interne revizije s revizijskim odborom u hrvatskim poduzećima analizirana su osobna stajališta obje skupine ispitanika, internih revizora i članova revizijskih odbora, o tome pridonose li aktivnosti interne revizije poduzeća u kojemu su angažirani poboljšanju djelovanja revizijskih odbora tih poduzeća te je utvrđeno da su obje skupine ispitanika mišljenja da aktivnosti interne revizije jako doprinose poboljšanju djelovanja revizijskog odbora. Također, utvrđeno je da prema mišljenjima obje skupine ispitanika iz uzorka suradnja odjela interne revizije i revizijskog odbora istodobno jako utječe na povećanje kvalitete rada same funkcije interne revizije Dosadašnja iskustva u razvoju funkcije interne revizije i djelovanju revizijskih odbora u hrvatskim poduzećima pokazuju mnoge pozitivne rezultate, no istodobno prisutne su i brojne teškoće te ograničavajući čimbenici kao što su pasivnost i nerazumijevanje upravljačkih struktura, neadekvatnost upravljačkog procesa te izostanak racionalnog poslovnog odlučivanja, neodgovornost u aktivnostima nadziranja poslovanja poduzeća kao i neusklađenost normativnog okvira sa zahtjevima moderne interne revizije i djelovanja revizijskih odbora.

funkcija interne revizije, revizijski odbor, korporativno upravljanje,

nije evidentirano