hrvatski

Odnos prema industrijskom naslijeđu na primjeru recentnih devastacija u Zagrebu

Industrijsko naslijeđe valorizirano je kao bitna komponenta naše graditeljske baštine. Recentnih godina sve je više primjera industrijskih građevina i zgrada tehničke kulture uvrštenih na popis zaštićene graditeljske baštine Zagreba. Paradoksalno, niti ta činjenica ne znači ujedno i njihovo očuvanje i obnovu, što na žalost zorno ilustriraju zagrebački primjeri unazad godinu dana. Sklop zagrebačkog Paromlina izgađivan u nekoliko etapa od 1862. Zgrada transmisije i mlina (Hönigsberg i Deutsch, 1907.) prepoznatljivi je simbol industrijskog razvoja, koji tik uz središnju gradsku os anticipira urbanitet Trnja. Arhitektonska ovojnica preostala nakon požara 1988., nakon 25 godina nebrige, unatoč činjenici da je pod zaštitom, popustila je pod vremenskim nepogodama 2013. Danas preostala ruina nasuprot Gradske vijećnice opomena je koja govori o realnom stanju i valorizaciji industrijske baštine. Srodan primjer predstavlja i sklop Ljevaonice metala i tvornica alatnih strojeva "Braća Ševčik", koji je, izuzevši objekta za peć ljevaonice, netom srušen zbog izgradnje stambeno- poslovnog sklopa. Unatoč niza kvalitetnih primjera obnove, posljednjih godinu dana obilježila su rušenja industrijskih sklopova. Intenzivan gospodarski rast i urbani razvoj Zagreb duguje upravo industrijskom razvoju tijekom XIX. i XX. st. Ukoliko se ne spriječe daljnja rušenja Zagreb će ostati bez značajnog sloja svoga identiteta i naslijeđa.

industrijska baština ; Zagreb ; devastacije ; Paromlin ; Ljevaonica metala

nije evidentirano