hrvatski

Pušenje i opasnosti radnog okoliša – utjecaj na zdravlje

Opasnost za zdravlje od pušenja povećava se istovremenom izloženošću drugim štetnostima općeg, a pogotovo radnog okoliša. Duhanski dim čini ljudski organizam osjetljivijim na mnoge toksične tvari, sadrži mnoge štetne sastojke (policiklički aromatski ugljikovodici, ugljični monoksid, benzen, nikotin, akrolein, neki pesticidi, kadmij, te olovo i ostali toksični metali), prijenosnik je onečišćenja, a interferira u procesu biotransformacije nekih organskih tvari i lijekova. Pušenje, uz izloženost azbestu, arsenu, niklju, nekim organskim spojevima, zračenju i nekim patogenim organizmima povećava opasnost od pojave raka. Pušači također češće boluju od nazalnog/paranazalnog raka pri udisanju animalnih i vegetabilnih prašina koje uzrokuju astmu i alergiju. Dugotrajno pušenje smanjuje obrambene mehanizme potrebne za svladavanje brojnih opasnosti suvremenog načina života. Pobol i smrtnost od bolesti povezanih s pušenjem na radnom mjestu određuje se na temelju procjene izloženosti i razine nikotinskih metabolita, te epidemiološkog istraživanja zdravstvenih učinaka i proučavanja toksikološkog mehanizma djelovanja duhanskog dima na organizam. U Hrvatskoj epidemiološke studije o učestalosti kroničnog bronhitisa i kronične opstruktivne bolesti pluća pri dugotrajnoj izloženosti radnika u proizvodnji cementa (inertna prašina cementa), proizvodnji aluminija (nadražljivci dišnog sustava - fluoridi), te brodogradilištu (stiren) potvrđuju sinergističko djelovanje profesionalne izloženosti onečišćenju zraka i pušenja. Gubitak plućne funkcije, a u nekih ispitanih radnika i promjena koncentracije alfa1-antitripsina prati simptome bolesti. Utvrđeno je, također, da su u uvjetima zatvorenog, uredskog prostora, te pri istovremenoj izloženosti formaldehidu iz namještaja i opreme (sick building syndrome), zdravstvene smetnje izraženije u aktivnih i pasivnih pušača nego u nepušača. Ograničavanje upotrebe duhana u radnom okruženju doprinosi odvikavanju od pušenja, smanjenju bolovanja i ranog umirovljenja, troškova čišćenja, provjetravanja i održavanja, a prije svega boljem zdravlju, sigurnijem okolišu, te dobrom osjećanju i uspješnosti na radnom mjestu. Opasnost za zdravlje od pušenja povećava se istovremenom izloženošću drugim štetnostima općeg, a pogotovo radnog okoliša. Duhanski dim čini ljudski organizam osjetljivijim na mnoge toksične tvari, sadrži mnoge štetne sastojke (policiklički aromatski ugljikovodici, ugljični monoksid, benzen, nikotin, akrolein, neki pesticidi, kadmij, te olovo i ostali toksični metali), prijenosnik je onečišćenja, a interferira u procesu biotransformacije nekih organskih tvari i lijekova. Pušenje, uz izloženost azbestu, arsenu, niklju, nekim organskim spojevima, zračenju i nekim patogenim organizmima povećava opasnost od pojave raka. Pušači također češće boluju od nazalnog/paranazalnog raka pri udisanju animalnih i vegetabilnih prašina koje uzrokuju astmu i alergiju. Dugotrajno pušenje smanjuje obrambene mehanizme potrebne za svladavanje brojnih opasnosti suvremenog načina života. Pobol i smrtnost od bolesti povezanih s pušenjem na radnom mjestu određuje se na temelju procjene izloženosti i razine nikotinskih metabolita, te epidemiološkog istraživanja zdravstvenih učinaka i proučavanja toksikološkog mehanizma djelovanja duhanskog dima na organizam. U Hrvatskoj epidemiološke studije o učestalosti kroničnog bronhitisa i kronične opstruktivne bolesti pluća pri dugotrajnoj izloženosti radnika u proizvodnji cementa (inertna prašina cementa), proizvodnji aluminija (nadražljivci dišnog sustava - fluoridi), te brodogradilištu (stiren) potvrđuju sinergističko djelovanje profesionalne izloženosti onečišćenju zraka i pušenja. Gubitak plućne funkcije, a u nekih ispitanih radnika i promjena koncentracije alfa1-antitripsina prati simptome bolesti. Utvrđeno je, također, da su u uvjetima zatvorenog, uredskog prostora, te pri istovremenoj izloženosti formaldehidu iz namještaja i opreme (sick building syndrome), zdravstvene smetnje izraženije u aktivnih i pasivnih pušača nego u nepušača. Ograničavanje upotrebe duhana u radnom okruženju doprinosi odvikavanju od pušenja, smanjenju bolovanja i ranog umirovljenja, troškova čišćenja, provjetravanja i održavanja, a prije svega boljem zdravlju, sigurnijem okolišu, te dobrom osjećanju i uspješnosti na radnom mjestu.

nije evidentirano

nije evidentirano