hrvatski

Empatija i idealizam kao determinante specizma

Specizam je diskriminacija na osnovi vrste. Većina istraživanja koja se u svojoj srži bave zapravo različitim oblicima specizma ne koriste taj termin, već uglavnom govore o „stavovima prema životinjama“ i pronašla su kako je specizam povezan sa spolom, empatijom i idealizmom. U Hrvatskoj područje stavova prema ne-ljudskim životinjama istraživano je samo u uskom kontekstu odnosa prema „kućnim ljubimcima“. Stoga, cilj ovog istraživanja bio je operacionalizirati pojam specizma, zatim istražiti razlike u specizmu, empatiji i idealizmu s obzirom na odabir prehrane i spol sudionika te ispitati mogućnost predviđanja specizma putem empatije, idealizma, odabira prehrane, članstva u udruzi za zaštitu/prava životinja te demografskih varijabli (spol, dob, primanja, obrazovanje). Uzorak je prikupljen metodom “snježne grude” putem e-maila i Facebooka, on-line upitnik ispunilo je 856 osoba. U istraživanju su korišteni Skala emocionalne empatije (Raboteg-Šarić, 1993), Skala idealizma (Forsyth, 1980), Skala specizma konstruirana na temelju Animal Attitude Scale (Herzog, Betchart i Pittman, 1991) te sociodemografski podaci i podaci o načinu prehrane i članstvu u udruzi. Rezultati provedenog istraživanja pokazali su kako su Skala specizma i hrvatska verzija Skale idealizma jednodimenzionalne i imaju zadovoljavajuće metrijske karakteristike. Nadalje, pokazalo se kako vegani iskazuju manji stupanj specizma, te veći stupanj empatije i idealizma u usporedbi sa svejedima. U uzorku vegana spolne razlike nisu se pokazale značajnima, dok su u uzorku svejeda žene iskazivale manji stupanj specizma, te veći stupanj empatije i idealizma. Specizam značajno predviđaju odabir prehrane, idealizam, članstvo u udruzi za zaštitu/prava životinja, empatija, spol i visina mjesečnih primanja te objašnjavaju ukupno 64% varijance specizma, dok se dob i obrazovanje nisu pokazali kao značajni prediktori.

specizam, empatija, idealizam, veganstvo, karnizam

nije evidentirano