hrvatski

Utječe li vodni režim Dunava na zooplankton Kopačkog rita?

Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj promjene vodnog režima Dunava na strukturu i dinamiku metazooplanktona Sakadaškog jezera (Park prirode Kopački rit) u razdoblju od 2007. do 2011. godine. Prema proširenom konceptu plavljenja, FPC (eng. flood pulse concept) mogu se razlikovati tri hidrološke faze: faza izolacije, faza protočnog pulsa i faza poplavnog pulsa, odnosno faze u kojima se voda iz glavnog toka rijeke počinje ulijevati u kanale i jezera ili se pak izlijevati van ruba korita. Razmatran je utjecaj pojedine hidrološke faze na strukturu zajednice metazooplanktona (kolnjake, rakove rašljoticalce i veslonošce), ali i dinamiku njihova razvoja vezano uz izmjenu hidroloških prilika u Sakadaškom jezeru. Utvrđene su velike prosječne različitosti biomase ukupnog metazooplanktona među hidrološkim fazama, kako u površinskom (79 - 81%) tako i u pridnenom (78 - 81%) sloju vode. U površinskim su slojevima vode kolnjaci imali dominantnu ulogu u definiranju prosječne sličnosti i različitosti dok su u pridnenim slojevima dominirali predstavnici planktonskih rakova. Temeljem analize biomase ukupnog metazooplanktona, među hidrološkim fazama u površinskom sloju vode utvrđene su statistički značajne razlike između sve tri hidrološke faze dok su u pridnenom sloju vode utvrđene razlike između faze izolacije te faza protočnoga i poplavnoga pulsa. Tijekom cijelog razdoblja istraživanja, najmanja srednja biomasa ukupnog metazooplanktona utvrđena je u vrijeme protočnoga pulsa. Najmanja raznolikost vrsta također je utvrđena u vrijeme faze protočnoga pulsa. Oba rezultata, i biomase i brojnosti, ukazuju da je zajednica metazooplanktona Sakadaškog jezera u stanju najvećeg poremećaja sustava upravo u fazi protočnog pulsa, odnosno stalno oscilirajućeg vodostaja Dunava. Zajednica metazooplanktona razlikovala se i s obzirom na „starost“ vode pa je tako skupina kolnjaka dominirala u fazama male „starosti“ vode odnosno pri visokom stupnju povezanosti s glavnim koritom rijeke, dok je skupina planktonskih rakova bila zastupljenija u fazama veće „starosti“ vode. Tijekom dugotrajne faze poplave (˃ 20 dana) Sakadaško je jezero bilo u stabilnom stanju gdje su hidrološki uvjeti pogodovali razvoju svih skupina metazooplanktona te je biotička kontrola postala najznačajniji čimbenik u strukturiranju zajednice. Rezultati ovog istraživanja ukazuju da vodni režim Dunava, odnosno vrijeme pojavljivanja, duljina i intenzitet plavljenja, znatno utječu na strukturu i dinamiku zajednice metazooplanktona.

metazooplankton, vodni režim, hidrološke faze, poremećaj, Kopački rit

nije evidentirano