hrvatski

Koliko su "slani" studenti Medicinskoga fakulteta Osijek?

Uvod: U gotovo svim dijelovima svijeta dnevni je unos soli dvostruko veći (ponegdje i viši) od preporučenih vrijednosti (< 5 g/dan). Prema podatcima nacionalne akcije “Croatian Action on Salt and Health – CRASH” prosječan je dnevni unos soli u odrasloj populaciji Hrvatske 13, 3 ± 4, 3 g na dan za muškarce i 10, 2 ± 4, 2 g na dan za žene, veći je u ruralnim nego u urbanim sredinama, veći je u muškaraca nego u žena, a u visokom unosu dominiraju istočna i gorska Hrvatska1, 2. Zbog ubrzanog životnog i radnog tempa „skrivenoj soli“ iz polugotove, gotove i restoranske hrane mogla bi biti izložena posebice mlada studentska populacija3. Stoga je cilj ovoga istraživanja bio odrediti unos kuhinjske soli u studentskoj populaciji Medicinskog fakulteta Osijek. Ispitanici i metode: U studiju je bilo uključeno 102 studentice prosječne dobi 20 ± 2 godina. Svim ispitanicama izmjereni su indeks tjelesne mase (ITM) i omjer struk-bokovi (SBO). Vrijednosti arterijskog tlaka i pulsa (prosjek tri uzastopna mjerenja) su izmjerene nakon 15 minuta mirovanja u sjedećem položaju OMRON tlakomjerom. Svim ispitanicama je uzet uzorak venske krvi i 24-satni urin te je učinjena biokemijska obrada standardnim laboratorijskim metodama. Količina unosa soli u organizam određena je na temelju vrijednosti natriurije iz 24-satnog urina (Na mmol/dU) koja je podijeljena s nazivnikom 17, 1 i na taj način je dobivena količina NaCl u gramima. Rezultati: Prosječan ITM ispitanica bio je 22, 4 ± 3, 3 kg/m2, s naglaskom da je 87 % (89/102) imalo preporučeni ITM < 24, 9 kg/m2. Prosječan SBO bio je 0, 73 ± 0, 04. U ispitanica nije opažena značajna povezanost između unosa soli te ITM-a ili SBO. Dnevni unos soli u studentica je bio 7, 1 ± 2, 8 grama/dan. U čak 39 % (40/102) ispitanica je unos soli bio < 6 g/dan dok je u 18 % (18/102) unos soli bio > 10 g/dan. Najviši zabilježen unos soli bio je 17, 6 g/dan. Ispitanice su bile normotenzivne te urednih vrijednosti glukoze natašte i lipidograma. Nije nađena značajna povezanost između unosa soli i mjerenih biokemijskih parametara, dok je multiplom linearnom regresijom nađena značajna povezanost između unosa soli i sistoličkog arterijskog tlaka (P < 0, 025). Zaključak: Rezultati ove studije: 1) pokazuju da je unos soli u studentskoj populaciji (i to medicinske struke) manji od hrvatskog prosjeka za žene odrasle dobi, ali još uvijek znatno viši od preporučenih 5 g/dan ; 2) potvrđuju izrazitu povezanost između unosa soli i vrijednosti sistoličkog arterijskoga tlaka čak i u zdravoj mladoj normotenzivnoj populaciji ; 3) potvrda su za potrebom i poticaj za daljnji nastavak Inicijative za smanjenje kuhinjske soli u prehrani u Hrvatskoj.

kuhinjska sol, indeks tjelesne mase, arterijski tlak

nije evidentirano