hrvatski

Mjesto gerijatrijske zdravstvene njege u kurikulima - u sustavu obrazovanja medicinskih sestara u Hrvatskoj

Problemi kvalitete dugotrajne skrbi za osobe starije životne dobi kao i načini njihovog rješavanja razlikuju se od zemlje do zemlje. Zahvaljujući napretku medicine, tehnike i tehnologije značajno se produžila životna dob ljudi, no istovremeno su se načini skrbi za osobe starije životne dobi morali prilagoditi potrebama razvijenog društva i moderne obitelji. Specifični patofiziološki procesi starenja, uzimanje većeg broja lijekova te smanjivanje fizičkih i kognitivnih sposobnosti neminovno nameću potrebu planiranja i provođenja složene zdravstvene skrbi. Smanjena sposobnost u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba ne mijenja samo prioritete i poglede na zdravstvenu skrb osoba starije životne dobi, već društva u cjelini: zdravstvenog i socijalnog sustava, obrazovnog sustava, obitelji, različitih udruga pomoći i samopomoći...Organizacija, planiranje, provođenje i evaluacija gerijatrijske skrbi treba biti prilagođeno potrebama pojedinca, korisnika usluga, odnosno njegovom ukupnom zdravstvenom stanju, njegovim potrebama i mogućnostima. Zdravstvena skrb treba biti temeljena na sveobuhvatnosti i cjelovitosti uz obvezatno poštovanje prava korisnika na vlastiti izbor. Jedno od prioriteta zdravstvene skrbi - unaprjeđenje sigurnosti korisnika, nigdje ne dolazi do tako velikog izražaja kao u području gerijatrije. Da bi se mogla razvijati gerijatrijska zdravstven skrb visoke kvalitete, potrebno je između ostalog, osigurati dugoročnu kvalitetnu specijaliziranu edukaciju medicinskih sestara. To podrazumijeva usvajanje specifičnih znanja i vještina kroz formalne, ali i neformalne oblike obrazovanja, koji će rezultirati posebnim ishodima učenja, odnosno dodanim kompetencijama. Upravo zbog nedostatnog broja specijaliziranih gerijatrijskih medicinskih sestara, ali i činjenice da se gerijatrijski bolesnici liječe u svim područjima medicine, preporuka je (SZO, Minhenska deklaracija...) da se u temeljnom kurikulu (medicinska sestra za opću zdravstvenu njegu) prošire sadržaji iz područja gerijatrijske zdravstvene njege, odnosno da se ugrade u druge sadržaje/predmete (kao integrativni dio tih sadržaja). Neke zemlje Europske unije su u svojim kurikulima (Belgija) nakon završene dvije godine temeljnog obrazovanja u treću godinu studija (60 ECTS-a) uvele specijalizirane module s posebnim ishodima učenja i dodanim kompetencijama. Druge zemlje EU, poput Španjolske, Italije i Irske uvele su u sustav obrazovanja - specijalizacije (nakon završenog temeljnog obrazovanja) - za određena područja zdravstvene njege, pa tako i za gerijatrijsku zdravstvenu njegu u trajanju od jedne ili dvije godine. U zemljama poput Sjedinjenih Država, Kanade i Australije specijalistički studiji traju dvije godine (stručni magistar sestrinstva) nakon završenog temeljnog obrazovanja u trajanju od četiri godine. Također se visoko vrednuje cjeloživotno učenje, a u nekim zemljama se kroz različite oblike takvog trajnog usavršavanja mogu kumulirati ECTS bodovi i na taj način steći viša razina kvalifikacije. Cilj svih ovih oblika edukacije je stjecanje posebnih kompetencija za planiranje, provođenje i evaluaciju zdravstvene njege gerijatrijskih bolesnika. Hrvatsku čeka kurikularna reforma, pa tako i reforma obrazovanja medicinskih sestara (preporuke SZO, Direktive EU), gdje će se vertikala obrazovanja i sadržaji morati prilagoditi zdravstvenim potrebama stanovništva

gerijatrijska zdravstvena njega, kurikul, kompetencije

nije evidentirano