Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Vuk-Pavlovićeve prosudbe Kantova nauka (CROSBI ID 238115)

Prilog u časopisu | izvorni znanstveni rad

Balić, Davor Vuk-Pavlovićeve prosudbe Kantova nauka // Metodički ogledi, 23 (2016), 2; 9-28

Podaci o odgovornosti

Balić, Davor

hrvatski

Vuk-Pavlovićeve prosudbe Kantova nauka

Pavao Vuk-Pavlović (1894–1976) se o nauku Immanuela Kanta (1724–1804) očitovao u tri monografije ("Spoznaja i spoznajna teorija" ; "Ličnost i odgoj" ; Spinozina nauka) i pet članaka (»Spoznajna teorija i metafizika« ; »Misaoni put J. J. Rousseaua« ; »Bemerkung zum westlichen und östlichen Atheismus« ; »Duševnost i umjetnost« ; »Slikar u ontologičkome bogokazu Anselma Canterburyjskog«). Pritom je iskazao upućenost u sadržaj Kantove "Kritike čistoga uma", "Kritike praktičkog uma", "Kritike rasudne snage", "Prolegomene za svaku buduću metafiziku", "Antropologije u pragmatičnom pogledu" i u sadržaj napomena (Bemerkungen) uz djelo "Razmatranja o osjećaju lijepog i uzvišenog". Najbrojnije prosudbe odnosile su se na Kantove stavove o spoznaji i spoznajnoj teoriji u "Kritici čistoga uma". Te stavove Vuk-Pavlović je nerijetko kritizirao. Naime, smatrao je da je Kant u "Kritici čistoga uma" spoznaji i spoznajnoj teoriji namijenio neograničenu moć, da je spoznajnu teoriju zamijenio metafizikom, da je »Ding an sich« odredio kao jedino moguće određenje metafizičkog realiteta, te da je njegov, kako ga Vuk-Pavlović naziva, »kopernikovski obrat« najbolje nazvati »ptolemejevskim«, jer Kant njime »kosmocentričnu filosofiju hoće da zamijeni egocentričnom.« Međutim, Vuk-Pavlović nije uvijek kritizirao Kantove tvrdnje. Primjerice, izvijestio je da je u "Kritici čistoga uma" bio u pravu kada je tvrdio da su prostor i vrijeme oblici zora koji ne iskazuju »ništa o ‘stvari o sebi’«, a da je u "Kritici praktičkog uma" postojanje Boga ispravno odredio kao postulat čistog praktičkog uma.

Pavao Vuk-Pavlović, Immanuel Kant, spoznaja i spoznajna teorija, ontologija, filozofska antropologija, estetika, filozofija religije, filozofija odgoja

Pavao Vuk-Pavlović (1894–1976) äußerte sich über die Lehre von Immanuel Kant (1724–1804) in drei Monographien ("Erkenntnis und Erkenntnistheorie", "Persönlichkeit und Erziehung", "Lehre von Spinoza") und in fünf Aufsätzen („Erkenntnistheorie und Metaphysik“, „Der Gedankengang J. J. Rousseaus“, „Bemerkung zum westlichen und östlichen Atheismus“, „Innerlichkeit und Kunst“, „Das Malergleichnis im ontologischen Gottesbeweis Anselms von Canterbury“). Dabei erweist er seine Vertrautheit mit dem Inhalt der Kant’schen "Kritik der reinen Vernunft", "Kritik der praktischen Vernunft", "Kritik der Urteilskraft", "Prolegomena zu einer jeden künftigen Metaphysik", "Anthropologie in pragmatischer Hinsicht" und Bemerkungen zur Schrift "Beobachtungen über das Gefühl des Schönen und Erhabenen". Die zahlreichen Äußerungen beziehen sich auf Kants Ansichten über die Erkenntnis und Erkenntnistheorie in der "Kritik der reinen Vernunft". Diese Ansichten kritisierte Vuk- Pavlović oft und ziemlich scharf. Er hielt nämlich, dass Kant in seiner "Kritik der reinen Vernunft" eine unbegrenzte Macht für die Erkenntnis und die Erkenntnistheorie bestimmte. Seiner Meinung

engleski

Vuk-Pavlović’s Beurteilungen der Kant’schen Lehre

nije evidentirano

Pavao Vuk-Pavlović, Immanuel Kant, Erkenntnis und Erkenntnistheorie, Ontologie, Philosophische Anthropologie, Ästhetik, Religionsphilosophie, Erziehungsphilosophie

nije evidentirano

Podaci o izdanju

23 (2)

2016.

9-28

objavljeno

0353-765X

Povezanost rada

Filozofija

Poveznice