hrvatski

Europska kretanja u sekundarnoj prevenciji infarkta miokarda

Između zanstveno dokazanih činjenica i njihove praktične primjene postoji priličan raskorak, što vrijedi i za sekundarnu prevenciju koronarne bolesti, navlastito akutnog infarkta miokarda (AIM ; Eur J Clin Pharmacol 1995 ; 48:311-2, JAMA 1997 ; 227:1435-6). Ove smo činjenice pokušali provjeriti uvidom u preporuke otpusnih pisama AIM bolesnika iz naše ustanove tijekom 1995., 1998. i 2001. godine te usporedbom ovih podataka s rezultatima EURASPIRE studije (Lancet 2001 ; 357:995-1001). Analizirano je 630 relevantnih povijesti bolesti (226 iz 1995., 192 iz 1998. i 212 iz 2001. godine). Opažen je trajni rast propisivanja ACE inhibitora (sa 18, 1% 1995. na 56, 6% 2001. godine ; relativni rast za 213%), hipolipidemika (sa 7, 5% 1995. na 43, 9% 2001. godine, relativni rast za 485%), ali i ß-adrenergičkih blokatora (sa 64, 2% na 75, 9%). Stopa propisivanja antiagregacijskih lijekova stalno je premašivala 90%. Usporedba s EUROASPIRE podacima pokazuje slična kretanja, s time da je propisivanje antiagregacijskih lijekova, ACE inhibitora i ß blokatora izdašnije u našoj regiji, dok je propisivanje hipolipidemika (u prvom redu statina) neznatno niže. Bolesnicima nakon AIM se danas sve manje preporučuju antiaritmici, kardiotonici, pa i diuretici. Ovi podaci ukazuju na činjenicu da se znanstveni dokazi o vrijednosti pojedinih oblika sekundarne prevencije koronarne bolesti sve bolje i sve šire prihvaćaju u europskoj kliničkoj praksi, što je naročito slučaj baš u našoj sredini.

sekundarna prevencija; akutni infarkt miokarda

nije evidentirano