hrvatski

Budućnost razvojno-pedagoške službe u školi: nova kritička analiza

Škola je poseban organon društva koji sadrži petnaest podsustava i dvanaest temeljnih funkcija (Silov, 2003). Razvojno-pedagoška djelatnost poseban je podsustav škole, ali i „zajednički nazivnik“ za sve ostale podsustave škole. Ideja razvoja temeljna je ideja kojom se opravdava smisao postojanja razvojno-pedagoške djelatnosti (područja), razvojno-pedagoške službe (tima) i stručnih suradnika (specijaliziranih stručnjaka za razvoj). Školski pedagog jedan je od stručnih suradnika koji djeluje na programima razvoja u okviru razvojno-pedagoške službe. Pojava novih (specijaliziranih) stručnih suradnika značajno utječe na status školskog pedagoga u školi i razvojno-pedagoškoj službi. Na važnost predviđanja budućnosti razvojno-pedagoške službe u školi upozorili smo na II. kongresu pedagoga Hrvatske (Silov, 1988). Istraživanje smo provodili u četiri školske godine (od 1984/1985.-1987/1988.) na uzorku od 125 studenata pedagogije Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Naše je istraživanje imalo obilježje empirijskog neeksperimentalnog istraživanja pomoću esej-testa. U ovome radu izvodimo novu kritičku analizu mišljenja i stavova o istraživanju budućnosti razvojno-pedagoške službe iz 1988. godine. Ponovno kritički valoriziramo bitna pitanja koja su važna za sadašnjost i budućnost razvojno-pedagoške službe u školi. Pitanja koja je autor postavio prije skoro tri desetljeća aktualna su i danas. Stručno mišljenje i stavove o autorovim predviđanjima budućnosti razvojno-pedagoške službe iz 1988. godine predstavili su i dva eksperta za navedena pitanja: Vladimir Jurić i Stjepan Staničić. Eksperti su odgovorili na pitanja koja je postavio autor u strukturiranom znanstvenom intervjuu. Istraživanje budućnosti razvojno-pedagoške službe ima obilježja kvalitativne metodologije.

budućnost ; škola ; razvojno-pedagoška služba ; školski pedagog

nije evidentirano