hrvatski

Građansko društvo i država : povijest razlike i nove rasprave

Osim uvodne studije autora zbornika, zbornik sadrži još trinaest radova i izabranu bibliografiju. Objavljeni su slijedeći radovi: M. Riedel, “Društvo, građansko” ; J. Keane, “Despotizam i demokracija” ; I. Prpić, “Građansko društvo - zbiljnost ili program postsocijalističkih poredaka?” ; Tine Hribar, “Civilno društvo, pravna država i legitimna vlast” ; N. Zakošek, “Iščezavanje pojma ‘građansko društvo’ u diskursu društvenih znanosti i mogućnosti njegove kritičke obnove” ; E. W. Böckenförde, “Značenje razlikovanja države i društva u demokratskoj socijalnoj državi sadašnjosti” ; J. Keane, “Nove evropske perspektive (Uvod knjige Građansko društvo i država)” ; Ž. Puhovski, “Civilno društvo u etičkoj perspektivi” ; A. Arato, “Građansko društvo protiv države. Poljska 1980-1981.” ; A. Arato, J. Cohen, “Socijalni pokreti, građansko društvo i problem suverenosti” ; F. Adam, D. Podmenik, “Socijalističko civilno društvo kao nova teorijska i politička paradigma” ; M. Križan, “’Civilno društvo’ i modernizacija jugoslavenskog društveno-političkog poretka” ; T. Mastnak, “Put na vlast (Kratka povijest civilnog društva u Sloveniji)”. U uvodnoj studiji se obrazlaže relevantnost distinkcije građansko društvo-država za razumijevanje postsocijalističkog društva. Tekstovi stranih i domaćih autora su obilježili teorijsku raspravu o distinkciji građansko društvo-država tokom osamdesetih godina, nakon što je obnovljen interes za taj teorijski sklop. Ako se izuzme opsegom daleko manji slovenski zbornik Socialistična civilna družba? (1985) zbornik predstavlja najošpirniji i najrelevantniji rad na temu građansko društvo-država na području bivše Jugoslavije, a po mnogo čemu i jedinstven zbornik u europskom kontekstu (v. recenziju Studies in Soviet Thought). Zbornik je logičan završetak uredničkog posla koji je urednik započeo uređivanjem tematskih brojeva časopisa Pogledi i Gledišta na slične teme. Držimo da nakladnička recenzija daje adekvatnu ocjenu uredničkog rada pristupnika. Tekstovi reflektiraju sve aspekte nove rasprave o građanskom/civilnom društvu, osobito vodeći računa o razini problemske svijesti koja je već dostignuta. Zato je težište zbornika na tekstovima koji tematiziraju povijest pojma građansko/civilno društvo i njegovo razlikovanje od pojma države. Ovdje su prikupljeni najvažniji radovi o tom problemu, a studija Manfreda Riedla svakako je najbolji i najtemeljitiji pojmovnopovijesni rad o pojmu građanskog društva koji je dosad napisan. U zbornik su uključeni radovi u kojima je, s očiglednim poznavanjem međunarodne rasprave o mogućnostima ‘socijalističkog građanskog društva’, te poznavanjem jugoslavenske zbilje, izveden niz argumenata koji pokazuju nužnost napuštanja tradicionalne marksističke paradigme u tumačenju povijesti i shvaćanju socijalizma kao poretka koji prevladava građansko društvo ozbiljujući svrhu povijesnog zbivanja. Građansko društvo u postsocijalizmu ostaje kako teorijskim, tako i praktičnim zadatkom. Nekoliko radova objavljenih u zborniku pisano je po narudžbi urednika specijalno za zbornik, a imajući u vidu deficite dotadašnjih rasprava. Zbornik je u međuvremenu postao nazaobilaznim literaturom svih onih koji studiraju filozofiju politike, povijest političkih ideja i teoriju države kako na filozofijskim i politologijskim, tako i na pravnim studijama.

građansko društvo, civilno društvo, država, despotizam, demokracija, postsocijalizam

Knjiga je rasprodana.