hrvatski

Obilježja roditeljskog ponašanja u odnosu na različite aspekte psihosocijalne prilagodbe adolescenata

Prema modelu koji je razvila Baumrind (1971), roditeljska toplina i razumijevanje te nadzor i zahtjevi za odgovornim ponašanjem djece ključne su dimenzije roditeljstva. U radu se opisuju skale za mjerenje različitih odgojnih postupaka (roditeljski nadzor, podrška, zajedničko odlučivanje, uključenost u odgoju) koje je autorica adaptirala na temelju mjernih instrumenata koji se koriste u istraživanjima u okviru ovog teorijskog modela. Ukratko se opisuju rezultati istraživanja autorice i suradnika o povezanosti roditeljskih odgojnih postupaka sa stilovima provođenja slobodnog vremena i rizičnim ponašanjem adolescenata. Istraživanja u kojima su sudjelovali učenici šestih i sedmih razreda osnovne škole i srednjoškolci dala su slične rezultate. Autoritativni stil roditeljstva zaštitni je čimbenik u razvoju problema u ponašanju, konzumiranja opojnih sredstava i neuspjeha u školi, pri čemu se osobito roditeljski nadzor pokazuje kao važna pozitivna dimenzija roditeljstva. Međutim, podaci pokazuju da je približno samo 40% očeva i 50% majki srednjoškolaca dobro upoznato sa svakodnevnim aktivnostima njihove djece. Isto tako, dosta roditelja djece stare svega 12 i pol godina malo zna o tome kako djeca provode slobodno vrijeme, tko su im prijatelji, gdje izlaze navečer, kako troše svoj novac i gdje su nakon škole. U uzorku mlađih adolescenata, slabiji roditeljski nadzor i manja roditeljska podrška povezani su s učestalijim problematičnim ponašanjem u školi, devijantnim ponašanjem, eksperimentiranjem s pušenjem i alkoholom. Veća angažiranost roditelja u odgoju i nadzor povezani su s organiziranim provođenjem slobodnog vremena, a takva djeca postižu i bolji školski uspjeh. Među srednjoškolcima, manji roditeljski nadzor povezan je sa slabijim školskim uspjehom i češćom uporabom alkohola i droga. Uz slabiji nadzor oba roditelja, manja podrška roditelja istog spola značajan je prediktor češće uporabe droga. Neorganizirani stil provođenja slobodnog vremena (izlasci i zabave) povezan je s konzumiranjem alkohola i droge i slabijim školskim uspjehom, a izvanškolske aktivnosti, čitanje i kulturne aktivnosti s boljim školskim uspjehom među adolescentima. Veći roditeljski nadzor povezan je sa strukturiranim slobodnim vremenom adolescenata, a slabija upućenost roditelja u svakodnevne aktivnosti djece povezana je s većom usmjerenošću adolescenata na aktivnosti s vršnjacima. Rezultati navedenih istraživanja u skladu su s ostalim istraživanjima odnosa između adolescenata i roditelja koja ukazuju na to da adolescencija nije razdoblje u kojem bi roditelji trebali biti manje angažirani u odgoju. Naprotiv, to je razdoblje u kojem je i dalje važno da roditelji i djeca imaju bliske, ali i ravnopravnije odnose.

autoritativni stil roditeljstva; roditeljski nadzor; adolescenti; problematično ponašanje; zlouporaba sredstava ovisnosti; slobodno vrijeme

nije evidentirano