Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

PEDO-GEOKEMIJSKA KARAKTERIZACIJA POLJOPRIVREDNIH TALA VRANSKOG POLJA (CROSBI ID 647660)

Prilog sa skupa u zborniku | ostalo | domaća recenzija

Bakić Begić, Helena ; Romić, Davor ; Romić, Marija PEDO-GEOKEMIJSKA KARAKTERIZACIJA POLJOPRIVREDNIH TALA VRANSKOG POLJA // Zbornik radova Upravljanje jezerima i akumulacijama u Hrvatskoj - procesi, zaštita i valorizacija / Rubinić, Josip (ur.). Zagreb: Hrvatsko društvo za zaštitu voda, 2017. str. 17-20

Podaci o odgovornosti

Bakić Begić, Helena ; Romić, Davor ; Romić, Marija

hrvatski

PEDO-GEOKEMIJSKA KARAKTERIZACIJA POLJOPRIVREDNIH TALA VRANSKOG POLJA

Vransko polje, smješteno u srednjem dijelu Jadranske obale, ima površinu od oko 5 590 ha pretežno poljoprivrednog zemljišta. Južno od polja, naslanjajći se na njegov rubni dio, nalazi se Vransko jezero i pruža se paralelno morskoj obali od koje je odijeljeno 800 do 2500 m širokim vapnenačkim grebenom. Vransko jezero formirano u kriptodepresiji čini jedinstveno močvarno područje – Park prirode Vransko jezero, geomorfološku posebnost hrvatskog krškog područja. Vransko polje je također dio ove kriptodepresije formirane tektonskom aktivnosti, ali je plitka aluvijalna ravnica opsežnim melioracijskim radovima danas pretvorena u plodno zemljište. Sliv Vranskog polja i jezera je vrlo značajan krški drenažni sustav u središnjem području Ravnih kotara, ukupne površine 47 000 ha. Vransko polje tradicionalno je posvećeno poljoprivrednoj djelatnosti, dok su posljednjih nekoliko godina u porastu turizam i industrija. Najveći dio polja koristi se za intenzivni uzgoj dohodovnih kultura kao što je rano povrće, voće i vinova loza. Poljoprivredna proizvodnja često se imenuje se kao potencijalni izvor oštećenja bilo površinskih bilo podzemnih voda. Vranski bazen je ekološki naročito osjetljiv prostor. Osobitost mu je poljoprivredna proizvodnja u krškom ambijentu, gdje je zbog geoloških i klimatskih uvjeta, te antropogenih utjecaja, omogućen brzi prodor štetnih tvari u podzemne vode i otvorene vodotoke (Romić i sur., 2003 ; Romić i sur., 2009). Na taj način poljoprivreda može postati uzročnikom onečišćenja dragocjenih zaliha vode. S druge strane, korištenje vode loše kakvoće u poljoprivrednoj proizvodnji povećava rizik od uključivanja onečišćenja u hranidbeni lanac i proizvodnje hrane koja ne zadovoljava standarde kakvoće (Filipović i sur., 2016). Istraživanje daje smjernice za održivo gospodarenje prirodnim resursima (tlom i vodama) u koegzistenciji sa suvremenom poljoprivrednom proizvodnjom u blizini zaštićenih područja pedo-geokemijskom karakterizacijom tala Vranskog polja i primjenom naprednih geostatističkih metoda i alata.

geokemija tala ; prostorna varijabilnost, utjecaj poljoprivrede ; hranjive tvari, toksični elementi

nije evidentirano

engleski

PEDO-GEOCHEMICAL ASSESSMENT OF AGRICULTURAL SOILS FROM THE VRANA VALLEY

nije evidentirano

soil geochemistry, spatial variability, agricultural impact, nutrients, toxic elements

nije evidentirano

Podaci o prilogu

17-20.

2017.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Zbornik radova Upravljanje jezerima i akumulacijama u Hrvatskoj - procesi, zaštita i valorizacija

Rubinić, Josip

Zagreb: Hrvatsko društvo za zaštitu voda

978-953-96071-4-0

Podaci o skupu

Znanstveno stručni skup Upravljanje jezerima i akumulacijama u Hrvatskoj - procesi, zaštita i valorizacija

predavanje

04.05.2017-06.05.2017

Biograd na Moru, Hrvatska

Povezanost rada

Poljoprivreda (agronomija)