hrvatski

Život u krčmama u srednjovjekovnom Dubrovniku

Život u krčmama srednjovjekovnog Dubrovnika svojevrsna je iako ne potpuna ono ipak jasna slika onekim pinjima društvenog života Dubrovnika u kasnom srednjem vijeku. Postoje mnogi izvori za proučavanje ove problematike, ali oni nisu dovoljno sistematizirani, kao što je i inače malo radova o dubrovačkim krčamam, vinu, trgovini vinom i slično - ukratko - krčma i život u njima nisu dovoljni istraženi ili su čak gotovo nepoznati. U stranoj historiografiji, poglavito u europskoj, ovakve se teme već dugo i naveliko istražuju. Primjerice, englesiki i njemački ostraživači odavno su ustvrdili da su krčme, svratišta i drugi ugostiteljski objekti toga tipa bili središta narodne kulture, dnako u gradu i na selu. Građa za dubrovačke prilike pak pokazuje da su se dubrovačke krčme u srednjem vijeku razlikovale od većine europskih uogostiteljskih objekata. Ustroj kasnosrednjovjekovnog Duzbrovnika počivao je na poštivanju tradicije i unutrašnjih ugovorno-pravnih odnosa "okamenjenih" polovicom 14. stoljeća. Promatrano u tom kontestu kontrola je javnog života grada i njegove okolice bila prilično velika. Trgovna vinom i opskrbljenost grada vinom ulazili su u taj sklop, tj. i rčme kao mjesta prometa i potrošnje vina na malo. Srednjovjekovna dubrovačka krčma imala je značajno mjesto u životu grada kao okupljalište i sastajalište gradskog puka, sitnih obrtnika i ostalih namjernika. Kao mjesto okupljanja krčma je dio javnog prostora, bitan dio društvene zbilje srednjovjekovnog Dubrovnika.

srednji vijek; krčme; Dubrovnik; društveni život

nije evidentirano