hrvatski

Interna revizija - organizacijski i metodološki aspekti

Usporedno s rastom i razvojem poduzeća, njegova poslovanja, i promjenama u okruženju, razvijala se i funkcija interne revizije. Uz reviziju financijskih izvještaja i državnu reviziju, interna revizija predstavlja značajan segment cjelokupne revizijske djelatnosti. S vremenom se interna revizija razvila u infrastrukturnu funkciju, čiji se djelokrug rada intenzivno razvija i širi - od ocjene financijskih informacija, preko provjere i ocjene učinkovitosti i djelotvornosti sustava internih kontrola do nove paradigme interne revizije - fokusiranja na izražavanje uvjerenja o adekvatnosti upravljanja rizicima, kontrola i korporativnog upravljanja. U današnjim uvjetima, interna revizija postaje nezamjenjiv interni nadzorni mehanizam korporativnog upravljanja. Interna revizija mora permanentno razvijati nove pristupe internom revidiranju, osmišljavati nove revizijske proizvode i usluge, i to usporedno sa sve složenijim zahtjevima i izazovima koji se postavljaju pred korporativno upravljanje u suvremenim uvjetima. Povezano s tim, može se očekivati da će se funkcija interne revizije svojim angažmanima sve više usmjeravati na anticipiranje mogućih rizika u pojedinim područjima poslovanja i na savjetovanje menadžmenta o mogućnostima upravljanja tim rizicima, i to ponajprije u smislu oblikovanja i nadziranja odgovarajućeg sustava internih kontrola kao nezaobilaznog instrumenta implementacije mnogih strategija upravljanja rizicima. Objekt ispitivanja internog revizora postaje cjelokupno poslovanje okrenuto budućnosti. Knjiga Interna revizija – organizacijski i metodološki aspekti bavi se internom revizijom kao internim nadzornim mehanizmom korporativnog upravljanja, s posebnim naglaskom na organizacijske i metodološke aspekte interne revizije kao značajnog segmenta cjelokupne revizijske djelatnosti. Knjiga je podijeljena u četiri poglavlja. U prvom, uvodnom poglavlju interna revizija se razmatra u kontekstu koncepta korporativnog upravljanja. Riječ je o recentnom pristupu internoj reviziji koji predstavlja veliki odmak od tradicionalnog pristupa internoj reviziji kao podršci menadžmentu i koji danas dominira u tretmanu interne revizije u teorijskom, regulatornom i praktičnom smislu. Uz to, u prvom, uvodnom poglavlju interna revizija se razmatra kao dio sustava internih kontrola, te se ističu razlike između funkcije interne revizije, internih kontrola te sustava internog nadzora. Posebna pažnja unutar ovog poglavlja posvećena je aktivnostima interne revizije u cjelokupnom procesu upravljanja rizicima za kojeg odgovornost snosi menadžment. Također, u ovom dijelu knjige opisan je djelokrug rada tradicionalne i suvremene interne revizije te su obrađene temeljne vrste angažmana koje provodi funkcija interne revizije u poduzeću. Na kraju ovog dijela knjige detaljno je opisan aktualni pravni okvir uspostavljanja i djelovanja interne revizije u Republici Hrvatskoj. Naime, interna revizija, za razliku od revizije financijskih izvještaja i državne revizije, koje su u normativnom smislu, uređene jedinstvenim i cjelovitim zakonskim propisima, područje interne revizije je normativno uređeno unutar regulative koja se odnosi na sektore i organizacije od javne odgovornosti i interesa, a to znači unutar javnog sektora, bankarskog sektora i financijskog nebankarskog sektora. U navedenim sektorima u Republici Hrvatskoj postoji obveza osnivanja i djelovanja funkcije interne revizije sukaldno pravnom okviru, koji je detaljno obrađen unutar prvog, uvodnog poglavlja, dok se u ostalim vrstama organizacija i sektorima funkcija interne revizije osniva i djeluje na dobrovoljnoj osnovi, kao ekonomska nužnost i potreba. Za učinkovito djelovanje funkcije interne revizije u poduzeću od iznimne je važnosti primjena obvezujućih standarda, pravila i smjernica profesionalnog djelovanja koji se danas oblikuju na međunarodnoj razini zbog potrebe ujednačenog razvoja prakse interne revizije diljem svijeta, jačanja povjerenja u internu reviziju, ali i procjene kvalitete djelovanja funkcije interne revizije i ispunjavanja očekivanja korisnika. Dakle, polazeći od činjenice da se interna revizija u međunarodnom okruženju obavlja u različitim institucionalnim i ekonomskim uvjetima, kulturološkim različitostima, te ustrojava u organizacijama različitih djelatnosti, veličine i strukture, međunarodni, globalni Institut internih revizora (IIA Global), kontinuirano definira i uspostavlja skup općih, temeljnih i zajedničkih pravila koje interni revizori primjenjuju pri uspostavljanju i djelovanju funkcije interne revizije. Radi se zapravo o službeno odobrenim “pravilima igre” koje interni revizori na međunarodnoj razini moraju uvažavati i kontinuirano primjenjivati a koji su objavljeni u obliku Međunarodnog okvira profesionalnog djelovanja. Pravni okviri koji se odnose na područje interne revizije u mnogim državama diljem svijeta, pa tako i u Republici Hrvatskoj, u financijskim institucijama, javnom sektoru, subjektima od javnog interesa i slično, utemeljeni su neposredno na zahtjevima ovog Okvira. U profesiji internih revizora na međunarodnoj razini u tijeku su recentne promjene pravila i zahtjeva koje interni revizori u svom djelovanju moraju ispuniti. Od 1. siječnja 2017. godine u primjeni je novi Međunarodni okvir profesionalnog djelovanja – Okvir za učinkovitost interne revizije koji je u odnosu na dosadašnji u značajnoj mjeri rekonstruiran i donosi više novih zahtjeva te izmjena i dopuna. U drugom poglavlju ove knjige detaljnije se obrađuje koncepcija, struktura i sadržaj novog Međunarodnog okvira profesionalnog djelovanja – Okvira za učinkovitost interne revizije koji se primjenjuje od 1. siječnja 2017. godine. Kvaliteta samog procesa interne revizije, a to znači i postignutih rezultata u obliku nalaza, zaključaka (mišljenja) i preporuka interne revizije, uvjetovana je načinom organizacije i upravljanja funkcijom interne revizije. Bez implementacije brojnih organizacijskih i upravljačkih zahtjeva na razini svakodnevnog djelovanja interne revizije u nekoj organizaciji sasvim sigurno nije moguće postići prihvatljivu razinu kvalitete obavljanja pojedinačnih angažmana te rezultata interne revizije koji moraju pridonositi stvaranju dodane vrijednosti i zadovoljiti očekivanja brojnih korisnika. U tom kontekstu, treće poglavlje knjige posvećeno je relevantnim i recentnim organizacijskim pretpostavkama funkcije interne revizije. Povezano s tim, govori se o povelji o internoj reviziji, organizacijskom statusu funkcije interne revizije te internoj organizaciji ove funkcije u poduzeću, uključujući i problematku funkcionalne i administrativne odgovornosti interne revizije. Posebna pažnja u okviru trećeg poglavlja posvećena je zahtjevima za odgovarajućim upravljanjem resursima interne revizije, kao i oblikovanja odgovarajućih politika i procedura rada, što spada u domenu neposredne odgovornosti glavnog internog revizora. Treće poglavlje završava sveobuhvatnim i detaljnim prikazom mogućih aspekata suradnje i odnosa između funkcije interne revizije i revizijskog odbora, kao i odnosa s eksternim revizorima i ostalim pružateljima angažmana s izražavanjem uvjerenja. Polazeći od sadržaja Međunarodnog okvira profesionalnog djelovanja – Okvira za učinkovitost interne revizije s jedne strane, te sličnosti i razlika u konceptualizaciji procesa interne revizije u teoriji i praksi s druge, cjelokupni proces interne revizije može se podijeliti u više faza i to planiranje interne revizije, kritičko ispitivanje i ocjena poslovanja, priopćavanje rezultata i praćenje poboljšanja. Navedenim fazama procesa interne revizije, odnosno relevantnim metodološkim aspektima interne revizije posvećeno je četvrto poglavlje knjige.

korporativno upravljanje, interna revizija, Međunarodni okvir profesionalnog djelovanja, organizacija funkcije interne revizije, metodologija interne revizije

nije evidentirano