hrvatski

Problem interpretacije oblika pri gramatičkom označavanju teksta: primjer Drugoga beramskoga brevijara

U okviru projekta Znanstvenoga centra izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo stvorena je digitalna baza „Beram“ (beram.stin.hr) u koju je unesen transliterirani tekst Drugoga beramskoga (ljubljanskoga) brevijara. Pritom je tekst gramatički (morfološki) označavan kako bi se olakšala i ubrzala istraživanja njegova jezika. Pri označavanju korpusa pojavljivali su se praktični problemi vezani uz određivanje pojedinih oblika riječi (pojavnica) koji se mogu interpretirati na više načina ili ih je teško uopće interpretirati. Cilj je izlaganja skrenuti pozornost na takve probleme na temelju odabranih primjera i postaviti načelna pitanja koja se tiču oblikovanja digitalnoga korpusa starih tekstova. Dio problema proizlazi iz dvosmislenosti i gramatičke dvoznačnosti pojedinih pojavnica, odnosno iz raskoraka između pisarove interpretacije i interpretacije suvremenih istraživača koji imaju uvid u stanje u drugim brevijarima i u pretpostavljeni latinski predložak. Naime, oblik može biti gramatički ispravan, pa se kao takav – i onda kada ne odgovara dotičnomu mjestu ni usporednomu latinskomu tekstu izvornika – u načelu može uzeti u obzir kao potvrda. S druge strane, ako se pojavnica interpretira po smislu, u rečeničnom kontekstu, trebalo bi ju označiti drugačije. Nadalje, na mnogo su mjesta u korpusu problematične pojavnice uzrokovane pogreškom u prijepisu ili prijevodu izvornika. To može rezultirati pojavom besmislenih ili nepostojećih natuknica ili pojavnica, ili pak onih koje su moguće, ali nisu potvrđene drugdje u sačuvanim hrvatskoglagoljskim liturgijskim tekstovima, pa je stoga upitno je li ih opravdano interpretirati kao postojeće riječi.

hrvatskoglagoljski tekstovi, Drugi beramski brevijar, gramatičko označavanje, pisarske pogreške

nije evidentirano