hrvatski

Utjecaj radnih tlakova na karakteristike turbinskih mjerila protoka

Mjerenje protoka kroz mjerno regulacijske stanice odvija se kod iznosa i do više stotina tisuća m3/h. Još veći iznosi prisutni su kod ulazno/izlaznih mjernih stanica između pojedinih država. S obzirom na velike količine isporučene energije osnovni zahtjev je maksimalno moguća točnost mjerenja. Ovo postaje još važnije uzimajući u obzir deregulaciju trgovine plinom i mogućnost mjerenja plinova različitog sastava. Godine 2015. kroz Hrvatsku je transportirano više od 26 tWh, odnosno približno 2, 4 E9 m3 plina. Nesigurnost ovih količina od 0, 1% uz cijenu od približno 0, 20 kn/kWh donosi nesigurnost u obračunu potrošnje od reda veličine 5, 2 miliona kn ili približno 700000 €. Budući da se mjerenja provode u više razina ukupna nesigurnost je još veća. Iz ovoga slijedi direktan zaključak nužnosti konstantnog ulaganja u poboljšanje točnosti mjerenja. Poznato je da su za razliku od volumetrijskih mjerila protoka turbinska mjerila protoka osjetljiva na vrstu radnog medija, utjecaje instalacije, varijacija brzine strujanja na ulaznoj sekciji, osjetljivost na vrtloge te na promjene radnih tlakova. Postojeći normativni dokumenti, HR EN-12261 i AGA No.7 preporučuju ispitivanje točnosti turbinskih plinomjera kod tlakova što bližim radnim uvjetima da bi se minimiziralo odstupanje uslijed varijacija radnih tlakova. U ovom radu dan je prikaz utjecaja radnih tlakova na karakteristike turbinskih plinomjera, kao i prikaz promjene tehnologija mjerenja u laboratorijskim uvjetima s vremenom.

Turbinski plinomjer, mjerenje protoka, prirodni plinovi

nije evidentirano