hrvatski

OD TRIVIJALIZACIJE MEDIJSKIH SADRŽAJA DO UVOĐENJA ČLANKA SRAMOĆENJA U KAZNENI ZAKON – JESU LI HRVATSKI MEDIJI NA PROFESIONALNOJ PREKRETNICI?

Uvođenje članka 148.5 sramoćenja u Kazneni zakon dodatni je udar na slobodu medija jer svaki novinar koji iznese „činjeničnu tvrdnju“ koja može naštetiti nečijoj časti i ugledu odgovara novčanom kaznom. Je li „činjenična tvrdnja“ značajna za javni interes, po vlastitom nahođenju određuje predmetni sudac. Ovaj članak izglasan je „kako bi se stalo na kraj novinarima“ izjavio je medijima Vladimir Šeks što potvrđuje politički pritisak na medijsku praksu u Hrvatskoj. Kada govorimo o medijskim pravima i slobodama, prvi puta unazad četiri godine zakonodavne izmjene napravljene su na štetu medijskih sloboda, što se u dvadeset i četiri godine demokracije u Republici Hrvatskoj nije događalo. Svaka promjena zakona bila je korak dalje u širenju medijskih sloboda, a ovo je zapravo prva regresija u tom pogledu. Hrvatsko novinarsko društvo upozorilo je da se istina ne može kažnjavati ni na koji način, no problem u hrvatskom medijskom prostoru leži puno dublje – u Republici Hrvatskoj ne postoji novina koja se bavi ozbiljnim informacijama. Svakodnevno smo svjedoci trivijalizacije sadržaja, a konzumenti medijskih sadržaja žele kvalitetnu informaciju, žele ju na vrijeme i žele ju s razlogom. U daljnjem radu pokušat ćemo dati odgovor na pitanja postoji li u Hrvatskoj dovoljno ozbiljna novina ili medijska kuća koja bi jasno odvojila informaciju od glasina i tabloidnih sadržaja o čemu dublje govori prof. dr.sc Gordana Vilović te odgovara: „ Ne, ne postoji! I to je najtužniji dio u hrvatskom novinarstvu jer se kod nas rodio jedan polutanski oblik polutabloida.“ Nadalje, u radu tražimo odgovor na pitanje je li ovakav oblik novinarstva uzrok uvođenja članka 148. Kaznenog zakona te kakav je karakter medija u Republici Hrvatskoj. Počiva li hrvatsko novinarstvo na glasinama, metodom polustrukturiranog intervjua odgovarala je prof.dr. sc Gordana Vilović . Kako se strukovno novinarsko udruženje ponaša u novonastaloj situaciji, nestrukturiranim intervjuom odgovorila je Ana Raić – Knežević te kako pravna struka tumači posljedice uvođenja članka sramoćenja, strukturiranim intervjuom odgovorila je Vesna Alaburić. Kroz rad će se, metodom analize sadržaja, pokušati dati odgovor nalazi li se hrvatski medijski prostor na prekretnici i kakva je budućnost hrvatskih medija.

trač, tabloidizacija, sramoćenje, zakonske regulative, budućnost medija

nije evidentirano